Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Cecin svet prepun ljubavi, pažnje i strpljenja

Kada se spoje kreativnost, ljubav i umeće
Piše: Jelena Filipović

Da kreativne i vredne ruke mogu da načine predivne i korisne predmete dokaz je jedna žena iz Zrenjanina. Njeno ime je Svetlana Kondić, samohrana majka dva predivna dečaka, kojima je jedina i najveća podrška u životu kao i oni njoj. Završila je srednju medicinsku školu i pored obavljanja već dve decenije najhumanijeg posla – medicinske sestre u opštoj bolnici "Đorđe Jovanović" u Zrenjaninu na odeljenju hemodijalize, ona pronalazi vremena i energije da stvara lampe, lustere i bukete, koji su prava mala čuda.

- Moj posao je veoma odgovoran i težak, a da bih pobegla od svojih problema i obaveza, pronašla sam najlepši hobi. Od majke sam nasledila talenat. Naučila me je da se od prirodnih materijala može napraviti čudo - priča za Srpsku ekonomiju Kondićeva.

Majka je prvo naučila da od ljuštike (kukuruzovine) napravi cvet, posle čega je počela da mašta i stvara od cveta do buketa, uskršnjih i božićnih aranžmana, lampi raznih veličina i oblika i lustera.

- Za jednu lampu ili aranžman potrebno je mnogo vremena, strpljenja, ljubavi i pažnje. Materijali koje koristim su prirodni, kao što su kanapi, konci, drvofiks, boje za tkaninu, boje za beton.

Kako nam Svetlana pojašnjava, da bi se napravila lampa ili aranžman potrebno je da se najpre zamisli izgled, nabavi materijal, a zatim puno strpljenja za motanje, lepljenje, farbanje da bi se postigla zamisao i ostvarila se zamišljena ideja.

- Napravila sam veliki broj aranžmana-lampi, ne zna im se broj. Prvo sam počela da pravim manje aranžmane, pa sve veće i teže, ali su mi lampe uvek najveći izazov. Sve što zamislim trudim se da i ostvarim - istakla je naša sagovornica.

Počela je prvo sa zečevima i sneško belićima, potom sa likovima iz crtanih filmova kao što su sunđer bob, miki i mini maus, pingvini pa sve do automobila, znakova klubova, srca…

- Moj talenat su prepoznali ljudi koji su mi najveća podrška i kritika u ovome što pravim, pre svega moja deca, prijatelji, koleginice i sestra i zet bez kojih ne bih bila kompletna jer su tu uvek kada nešto ne ide kako treba.

Svetlanin talenat su prepoznali i ljudi na "Međunarodnoj izložbi narodnih rukotvorina" održanoj u Zrenjaninu gde je osvojila prvo i drugo mesto sa zecom i korpom uskršnjih jaja i lampama.

- Moj hobi je najlepši na svetu, bežanje od realnog sveta, moja ljubav, inspiracija izazov i najveće uživanje - zaključila je Svetlana Kondić.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost