Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Rezultati najnovije analize Narodne banke Srbije
Srpska ekonomija

Nastavljajući rast i u uslovima pandemije nezapamćenih razmera, dinarska štednja je u julu premašila iznos od 100 mlrd. dinara. Nesmetani kontinuirani rast kako dinarske, tako i devizne štednje, ostvaren je zahvaljujući očuvanoj makroekonomskoj stabilnosti. Tome su doprinele pravovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike s ciljem da se ublaže negativni efekti krize na građane i ekonomiju u celini. Poverenje stanovništva u domaću valutu rezultiralo je bržim rastom dinarske štednje u odnosu na  deviznu štednju, već devetu godinu zaredom, pokazala je najnovija analiza Narodne banke Srbije.

Dinarska štednja je u prethodnih devet godina povećana gotovo šest puta (rast od čak 81 mlrd. dinara) i polovinom 2021. godine dostigla je 99 mlrd. dinara. Naročito intenzivan rast ostvaren je u  poslednje tri godine kada je ova štednja povećana za preko 45 mlrd. dinara, što je gotovo polovina ukupnog rasta. 

U istom periodu i devizna štednja beleži rast, iako nešto umereniji u poređenju sa  dinarskom štednjom - sa 8 mlrd. evra (911 mlrd. dinara) s kraja juna 2012. godine povećana je na 12  mlrd. evra (1.425  mlrd. dinara) na kraju juna 2021. godine. 

Uprkos prolongiranoj zdravstvenoj krizi, adekvatan odgovor u vidu paketa ekonomskih mera koje su Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije koordinisano donele doprineo je da Srbija već u prvom tromesečju ove godine dostigne pretkrizni nivo ekonomske aktivnosti. Istovremeno, očuvane su monetarna i finansijska stabilnost, što je uslov za jačanje poverenja u domaći finansijski sistem i domaću valutu. To potvrđuju i niska i stabilna inflacija, koja je u prvom delu ove godine u proseku iznosila 2,3%, očuvana vrednost dinara prema evru, devizne rezerve na visokom nivou od  14 mlrd. evra krajem juna i smanjeno učešće problematičnih kredita koje je krajem maja iznosilo 3,7%.

Dobre makroekonomske performanse Srbije potvrdila je i rejting agencija Moody’s, koja je povećala kreditni rejting Srbije sa Ba3 na Ba2, upravo navodeći nisku i stabilnu inflaciju, relativnu stabilnost deviznog kursa, smanjenje spoljne neravnoteže i punu pokrivenost deficita tekućeg računa prilivima stranih direktnih investicija kao glavne argumente. 

Rezultati redovne polugodišnje analize isplativosti štednje, urađene za period od juna 2012. do juna 2021. godine govore u prilog činjenici da je isplativije štedeti u domaćoj valuti, čemu su doprineli:

• makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost duži niz godina (pre svega, niska inflacija, relativno stabilan kurs dinara, visok iznos deviznih rezervi, nizak nivo nenaplativih potraživanja, umereni nivo javnog duga);

• relativno više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima; 

• povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti (kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15%); 

• pravovremeno i adekvatno donete mere monetarne politike (smanjenje referentne stope, obezbeđenje likvidnosti, propisivanje zastoja u otplati obaveza i dr.) i fiskalne politike (tri paketa pomoći privredi i građanima), koje su pomogle da se očuva makroekonomska stabilnost u uslovima zdravstvene krize.

Analiza isplativosti štednje oročene na godinu dana i zanavljane u periodu od devet godina potvrdila je da bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara, na kraju perioda oročenja u junu 2021. godine dobio preko 42.000 dinara (358 evra) više od štediše koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, saopšteno je iz kabineta guvernera.

Oročavanje depozita u dinarima na godinu dana (bez zanavljanja), u poslednjih devet godina bilo je isplativije, i to u čak 98% posmatranih godišnjih potperioda. Tako bi štediša, koji je od juna 2020. štedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara, dobio u junu 2021. oko 1.500 dinara (13 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.

Dinarska štednja oročena na tri meseca je bila isplativija od štednje u evrima u preko 87% posmatranih tromesečnih potperioda, a kod oročavanja štednje na dve godine, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja. Prema tome, bez obzira na period oročavanja štednje (kratkoročno ili dugoročno) - u prethodnih devet godina bilo je isplativije štedeti u dinarima.

I u narednom periodu, Narodna banka Srbije će nastaviti da doprinosi unapređenju procesa dinarizacije na taj način što će promovisati dinarsku štednju ističući njenu veću isplativosti u odnosu na štednju u evrima. 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ