Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Predstave pod lipovim hladom

Počinje s radom pozorište Teatrijum
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Za pozorišnu letnju beogradsku scenu važan je 3. jul, jer se otvara pozorište „Teatrijum“ predstavom „Na Drini ćuprija“ u dramskom tumačenju Tihomira Stanića. Ima simbolike u tome da nešto što je tek u povoju i čemu tek predstoji dalji razvoj otpočne čuvenim Ivom Andrićem. Zna se šta za Stanića prvo znači Ivo Andrić. Konkretno tu predstavu glumac igra već punih 20 godina. Ovo je i godina obeležavanja šest decenija od kako je čuveni Andrić dobio Nobelovu nagradu za kniževnost. Spoj novog i starog do kojeg ne bi došlo da nije bilo apsolutne podrške i pomoći jedne naučno-obrazovne institucije – Beogradskog rektorata i jedne lokalne samouprave – opštine Stari grad.

Tihomir Stanić svoju priču započinje iskreno, o strahu kada je shvatio koliki posao ga čeka za kratko vreme. Taj strah podelio je sa svojim dugogodišnjim kolegom Vladanom Gajovićem. Oni su nosioci ideje o pozorištu „Teatrijum“.

Poznati glumci i alternativne grupe

- Dobili smo prelep prostor za celo leto i jedno dva sata zaista nisam imao nikakvu ideju šta tada da uradimo. Setio sam se da poznajem razne umetnike koji imaju svoje alternativne trupe, a često imaju problem sa prostorom u kojem bi igrali svoje predstave. Pozvao sam Filipa Gajića iz Dorćolskog narodnog pozorišta i on će igrati ovde dve svoje predstave. Pozvao sam Vesnu Stanković i Petra Božovića. Kasnije su mi se ljudi sami javljali. Ko god je pokazao želju da ovde igra dobio je priliku i termin za svoju predstavu.

Jedna od njih je i Tatjana Kecman. Ova iskusna glumica se odvažila da već petnaestak godina radi samostalne projekte odnosno predstave koje nemaju svoju matičnu scenu. Poslednjih godina najređe igra u Begradu i zato je bila veoma srećna kada je Tika Stanić pozvao da se uključi. U julu će igrati sa kolegama tri predstave. U planu je još jedna predstava u avgustu.

- Radujem se ovom celom projektu i mislim da nema potrebe za strahom. Mislim da će uspeti, jer sve ove godine koje su iza mene su dokazale da ako imaš entuzijazam i veliku želju, naravno potrebno je i znanje, nema razloga da se ne uspe.

Savremeni „Don Žuan“

Stanić je najavio za 13. jul premijeru predstave „Don Žuan“. Adaptaciju Molijerovog dela radila je mlada i uspešna apsolventkinja Fakulteta dramskih umetnosti Vida Davidović, dok rediteljsku palicu dele Tihomir Stanić i mladi Marko Misirača. On je umetnički direktor pozorišta „Teatrijum“. Za „Don Žuana“ kaže da ga je Vida Davidović uradila na jedan zanimljiv način, koji je malo nastajao i u hodu.

- Imamo i sjajnu glumačku ekipu. Stefan Radonjić igra tog savremenog Don Žuana, Vladan Gajović je savremeni Zganarel, a tu je i grupa sjajnih mladih glumaca sa naših akademija od kojih su neki već bili angažovani u serijama, a neki će se prvi put pojaviti pred publikom. Vremena imamo malo, ali imamo i jednu zdravu, dobru energiju u ekipi.

Upravnik pozorišta „Teatrijum“ je glumac Vladan Gajović. On je istakao da ga nikada nisu zanimale titule, pa sad i to što je upravnik nije mu od značaja, već je važno da sve samo dobro funkcioniše.

- Kad me je Tika nazvao jednog dana rekao mi je „Bato, uplašio sam se, dva sata plačem, šta da radim“. Ništa, samo je mogao da dobije moju podršku i tako će uvek biti, ne samo ovog leta nego do kraja, jer nas dvojica smo nerazdvojni još iz vremena osamdesetih godina. Sada smo se posle deset godina opet našli ovim povodom. Siguran sam da će pozorište „Teatrijum“ da traje.

Region u Beogradu

Ovu pozorišnu sezonu pod lipovim hladom Tihomir Stanić je nazvao nultom. Već se razmišlja i o predstavama za sledeće leto.

- Planiramo da u sledećeoj sezoni napravimo nekoliko namenskih premijera za ovaj prostor, da ga drugačije organizujemo, da tu napravimo tribine sa sve četiri strane sa binom na centru. Želimo i da pokrenemo novi projekat odnosno da napravimo smotru ispitnih predstava Akademija umetnosti iz celog regiona. Dok bude trajala smotra da se održavaju okrugli stolovi i razgovori o predstavama, da gledaju jedni druge, da se upoznaju i da na samom početku glumačke karijere upamte i naš grad i ovaj prostor kao dobrog domaćina za sve umetnike.

Dvorište Kapetan Mišinog zdanja ovog leta biće oplemenjeno predstavama do 31. avgusta. Karte za pozorite „Teatrijum“ mogu se kupiti onlajn preko sajta tickets.rs, kao i na blagajni na sam dan igranja predstave. Koštaju 700 i 900 dinara. Za studente Beogradskog univeziteta biće obezbeđeno najmanje po 20 besplatnih karata, a organizatori razmišljaju i o solidarnoj kupovini karata pri kojoj će neko moći da kupi kartu za nekog ko za to trenutno nema mogućnosti.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ