Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Skok prometa, ali i cena nekretnina

Tržište nepokretnosti
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Na srpskom tržištu nepokretnosti desio se „bum“ u ponudi i potražnji stanova, kuća, vikendica, zemljišta. Ta rekordna zainteresovanost za nepokretnosti rezultat je ubrzane građevinske industrije, sa jedne strane, ali i obezbeđivanja od strane Republičkog geodetskog zavoda sigurnog i validnog tržišta nekretnina. Od juna prošle, kao i u prvoj polovini ove godine RGZ beleži trend porasta prometovanih nepokretnosti na teritoriji Srbije. Veći je i ukupan obrt novčanih sredstava u prvih šest meseci ove godine. Iznosio je 2,9 milijarde evra što je povećanje od 72 odsto u odnosu na isti period lane.

Najtraženiji stanovi, više se kupuju i vikendice

Stanovi su i dalje „in“ u odnosu na ostale vrste nekretnina. Građani kupuju stanove i u novogradnji, ali ih zanimaju i oni u starogradnji. Od januara do juna 2021. trgovalo se sa 89.463 stana, od čega je čevrtina bila na teritoriji Beograda. Stanovi prometovani u prestonici plaćeni su jednu milijardu evra. Najviše stanova je prodato u Zemunu (2.832), Voždovcu (2.209), Zvezdari (2.206), Novom Beogradu (2.114) i na Paliluli (2.001). U Rakovici je realizovan najmanji broj prometa. U toj beogradskoj opštini relativno su ujednačene prosečne cene stanova u starogradnji i novogradnji i ta razlika iznosi svega 250 evra, rekla je za RTS Dragana Milićević Sekulić, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti. Ona je uporedila prosečne cene kvadrata u Zemunu gde je kvadrat stana koštao 1.825 evra u novogradnji odnosno 1.523 evra u starogradnji, dok je u Rakovici u novogradnji stan plaćen po kvadratu 1.380 odnosno u starogradnji 1.131 evro.

Od vanrednog stanja u Kovid 2020. godini raste i potražnja za vikendicama koja ne prestaje i u prvih šest meseci tekuće godine. RGZ beleži povećanje od 34,4 odsto. Najjeftinija vikendica je u Subotici koja je plaćena 1.020 evra, dok se najskuplja nalazi na Kopaoniku i koštala je 600.000 evra, rekla je gostujući na Studiju B Dragana Milićević Sekulić. Ona je istakla da je RGZ evidentirao, kada je reč o Beogradu da je najviše vikendica prodato u Sopotu i Grockoj 33 odnosno 21. U Srbiiji prvo mesto i dalje drži Inđija sa 106 vikendica, slede Novi Sad (64), Beočin (47), Sremski Karlovci (42), Irig (34), Zrenjanin (28) i Subotica(24).

Najskuplji kvadrat stana očekivano je bio u „Beogradu na vodi“ (9.721 evro). U starogradnji kvadrat stana na Vračaru dostigao je cenu od 4.615 evra. Jedna kuća na Savskom vencu dostigla je astronomsku cenu od čak pet miliona evra. Dragana Milićević Sekulić kaže da je taj deo Beograda tradicionolano poznat po najvećem prometu kuća u Srbiji. U prvoj polovini tekuće godine povećane su i prosečne cene. Navela je kao primer upravo Savski venac gde je prosečna cena stana u starogradnji veća za 10 procenata u odnosu na isti period prošle godine. U novogradnji taj iznos je povećan za dva odsto. Veće cene odraz su ponude i tražnje na tržištu, kaže sagovornica. Objašnjava da je to isključivo između prodavca i kupca, a RGZ je tu da unese podatke iz kupoprodajnog ugovora u katastar, a cenu u Registar cena nepokretnosti.

Preovlađuje kupovina za gotovinu

Kupci su plaćali nepokretnosti za keš u 84 odsto prometa. Isto važi i za stanove koji su u 63 odsto kupoprodaja plaćeni gotovinski. Kreditno finansiranje stanova je dominanatno u Vranju (59 %), Novom Sadu (50%), dok u još pet gradova u Srbiji kupovina stana iz kredita iznosi preko 40 odsto. U Novom Pazaru u čak 90 odsto kupoprodaja za stanove je izdvojena gotovina, u Leskovcu 82, a u Loznici 80 odsto prometa obavljeno je za keš.

Na pitanje da li je sada pravo vreme za kupovinu stana teško je odgovoriti, ali jedno je sigurno da je to veliki korak i za prodavca i za kupca. Imovina se ne kupuje ili prodaje svaki dan, to je nešto zbog ćega se jednom ili dva puta u životu ide u katastar. Upravo službe za katastar nepokretnosti su mesto od kojeg se polazi pre svake kupoprodaje. Pouzdani podaci o vlasništvu nad nepokretnostima isključivo se mogu dobiti i proveriti u katastru. S tim što se sada informacija o nosiocu prava vlasništva može dobiti elektronskim putem, uz angažovanje advokata ili javnog beležnika, bez odlaska na šalter RGZ-a.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ