Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Keš krediti i dalje najpopularnija pozajmica

Zaduživanje stanovništva i privrede
Srpska ekonomija

Niže kamate stope uticale su na rast zaduživanja stanovništva i privrede i u drugom tromesečju ove godine, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. U navedenom periodu krediti stanovništvu su povećani za skoro 45 milijardi dinara ili za 3,6%, a najveći deo novih zajmova činili su gotovinski krediti – 56,6%. Prosečna nominalna kamatna stopa na dinarske kredite od 8,7% nepromenjena je u odnosu na prvo tromesečje, ali je znatno niža u odnosu na period od pre osam do deset godina kada je išla preko 20%.

Za neplanirane troškove, putovanja, renoviranje stana i slične troškove građani Srbije najviše koriste gotovinske kredite. Ova vrsta pozajmice može da bude od velike pomoći ako se promišljeno odabere ponuda i novcem pažljivo raspolaže. Na prvom mestu, važno je preispitati mogućnosti pre zaduživanja, izračunati približnu visinu rate i da li nakon odbitka ostaje dovoljno novca za ostale životne troškove. Stručnjaci savetuju klijentima da se ne zaleću ni u pogledu iznosa, ni u pogledu perioda otplate. Treba uzeti onoliko novca koliko je potrebno i izračunati optimalan rok otplate.

Za manje iznose najbolje rešenje je kratkoročni keš kredit na 12 meseci. Nije mudro zaduživati se na pet ili više godina za letovanje samo zato što je rata manja, osim ako ne nameravate da se odreknete putovanja u nekom periodu. Obavezno treba obratiti pažnju i na prateće troškove poput naknade za obradu kredita, godišnje naknade za praćenje kredita, osiguranje, kao i na vrstu kamatne stope. Većina ljudi prednost daje kreditima sa fiksnom kamatnom stopom jer u slučaju varijabilne kamatne stope postoji potencijalno veća doza neizvesnosti oko visine rate.

Prema podacima Erste Banke u poslednjih šest meseci, klijenti koji se opredele za keš kredit u proseku pozajme oko 438.000 dinara, sa prosečnim periodom otplate od 55 meseci. Ako se posmatra i keš kredit sa refinansiranjem, prosečan iznos je 579.000 dinara, dok je prosečan period otplate 70 meseci. U kategoriji gotovinskih i kredita za refinansiranje, učešće kredita za refinansiranje je oko 51%, a gotovinskih 49%. Prilikom uzimanja kredita za refinansiranje, u ovoj banci procenjuju da klijenti u proseku uzimaju oko 200.000 dinara dodatnog keša, koji najčešće troše na tekuće životne potrebe.

„U procesu podizanja kredita, savetodavni pristup smatramo veoma važnim i sve više mu se okrećemo, kako bismo klijentima pomogli da donesu za njih najbolje finansijske odluke. Iz razgovora sa njima saznajemo da novac od keš kredita najčešće koriste za renoviranje ili opremanje stana, letovanja i zimovanja, školarinu ili opremu za početak nove školske godine, kao i za kupovinu polovnih automobila, ogreva i zimnice“, navode u Erste Banci.

Kada je u pitanju keš kredit, za ovu vrstu pozajmice nije potreban depozit i nema ograničenja u tome na šta će se trošiti novac. U Erste Banci građanima su na raspolaganju iznosi kredita od 50.000 do 3.500.000 dinara, u zavisnosti od kreditne sposobnosti i visine redovnih mesečnih primanja, sa efektivnom kamatnom stopom od 6,9% za podnošenje zahteva onlajn. To je znatno niže od prosečne kamatne stope za dinarske gotovinske kredite, koja iznosi 9,4%“.

U okviru te ponude, rok otplate može varirati od šest meseci do 71 mesec za gotovinski kredit i kredit za refinansiranje u drugim bankama, uz mogućnost dobijanja dodatne gotovine. Maksimalan rok otplate za refinansiranje obaveza u svojoj ili drugim bankama (za kredite odobrene do 18.03.2020) sa iznosom kredita koji ne može biti veći od iznosa duga koji se refinansira, je 95 meseci. Refinansiranje obaveza kod druge banke je jednostavno, bez potrebe odlaska u tu banku, jer Erste Banka preuzima na sebe sve obaveze komuniciranja sa starom bankom do zatvaranja kredita.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ