Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Oporavak tržišta polovnih automobila obeležio prvu polovinu 2021. godine

Analiza
Srpska ekonomija

Nakon pada prodaje vozila u 2020. godini, uzrokovanog pandemijom virusa COVID-19, tržište polovnih automobila u prvih šest meseci tekuće godine doživelo je značajan oporavak. Prema analizi koju je sproveo sajt Polovni automobili na osnovu podataka prikupljenih u saradnji sa „CUBE Team“-om prodaja polovnih automobila u prvoj polovini 2021. godine je očekivano nadmašila prodaju u istom periodu 2020. godine kada je na snazi bilo vanredno stanje, ali prodaja je zabeležila i rast u odnosu na period pre pandemije.

Od januara do juna 2021. godine u Srbiji je prvi put registrovano, odnosno prodato 34% više polovnih automobila u poređenju sa istim vremenskim periodom prethodne godine.

Ipak, s obzirom na vanredno stanje koje je u pomenutom periodu prošle godine bilo na snazi i donekle očekivano dovelo do pada prodaje, merodavnije je uporediti tekuću godinu sa 2019. Podaci su ohrabrujući. U prvoj polovini ove godine zabeležen je rast prodaje prvi put registrovanih polovnih automobila od 6% u odnosu na prvih šest meseci 2019.

Primetan je i oporavak tržišta novih automobila, nakon drastičnog pada prodaje od 21% u 2020. godini. Tako je prva polovina ove godine ipak donela rast prodaje novih vozila od 32% u odnosu na isti period prošle godine obeležen pandemijom virusa COVID-19. Ipak, prodaja novih automobila u tekućoj godini još uvek nije dostigla njihovu prodaju u periodu pre pandemije, već je za skoro 10% manja.

Nemački kvalitet i francuski šarm – najprodavaniji polovnjaci

Kupci polovnih automobila i ove godine pokazuju poverenje u nemački kvalitet, te nije novina da se još jednom na prvom mestu liste najprodavanijih brendova polovnjaka našao „nemac.“ Ipak, pored nemačkih automobila na prvih pet mesta su i „francuzi.“ Nakon Volkswagena, brenda koji čini čak 20% svih prvi put registrovanih polovnjaka u Srbiji u tekućoj godini, drugo mesto zauzeo je Opel, zatim Peugeot, pa Audi i Renault.

Kada je reč o modelima polovnih automobila, kupci su se najčešće odlučili za Volkswagen Golf, Volkswagen Passat, Fiat Punto, Volkswagen Polo, Opel Astru, Opel Corsu, Audi A4, Renault Clio, Citroen C3 i BMW serije 3.

I ove godine najviše su se kupovali polovnjaci između 2005. i 2008. godišta.

Kupci novih automobila imaju drugačiji odabir po pitanju samog brenda i modela. Ono što je Volkswagen za polovnjaka, čini se da je to za novi automobil Škoda, koju je takođe kupilo 20% kupaca novih automobila. Slede Fiat, Toyota, Kia i Renault.

Najprodavanijih 10 modela novih vozila su Fiat 500L, Škoda Fabia, Škoda Octavia, Fiat Tipo, Kia Sportage, Škoda Superb, Dacia Sandero, Hyundai Tucson, Toyota Corolla i Renault Clio.

Dizel ili benzin? Šta se više traži?

Zanimljivo je da je različit izbor kupaca novih i polovnih automobila primetan i u pogledu vrste goriva. Dizel motor je ubedljivo najpopularniji za kupce polovnjaka, za njega se odlučilo 69%, dok je benzin izabralo 28%.

Suprotno tome, 63% kupaca novih vozila biralo je benzin, a svega 24% dizel. Vozila na hibridni pogon su prvi izbor za njih 10%. Ono što je sigurno jeste da električni automobili još uvek nisu dostigli svoju popularnost u Srbiji, pa čak ni među kupcima novih vozila.

Svima je dobro poznato da je registracija vozila koja imaju više od 2.000 kubika znatno skuplja, te to može biti razlog zbog čega se vozači retko odlučuju za njih.

Vozači polovnih automobila najviše su kupovali vozila koja imaju između 1.800 i 1.999 kubika (37%), dok su kupci novih automobila najčešće birali one koji imaju između 1.300 i 1.499 kubika (29%).

Osvrt na tržište automobila

Navedeni prodajni rezultati za vozila koja su prvi put registrovana u našoj zemlji neosporno govore o oporavku nakon inicijalnog udara pandemije virusa COVID-19. Ipak, treba imati u vidu da je tržište kako polovnih, tako i novih vozila doživelo značajne promene, koje su doprinele izmenjenim uslovima.

Pre svega, kada je reč o novim automobilima, usled pandemije došlo je do poteškoća u nabavci određenih komponenti, a samim tim do zastoja i smanjene proizvodnje, pa i manje ponude novih vozila. To je posledično uticalo i na manju ponudu polovnih automobila jer su se vozači češće odlučivali da zadrže svoje vozilo i odlože prodaju svog polovnjaka.

Manja ponuda praćena velikom potražnjom dovela je do rasta cena polovnih automobila širom Evrope, a posebno u segmentu mlađih vozila. Ovakva dešavanja na evropskom tržištu nesumnjivo utiču na cene u Srbiji, posebno kada je reč o zemljama iz kojih se uvozi značajan broj polovnih automobila. Dakle, troškovi nabavke polovnjaka su sada veći, kao i troškovi njihovog prevoza, a neizostavan faktor je i obračun carine, pri čemu se sada u praksi primenjuje katalog o vrednostima polovnih automobila Auto-moto saveza. Sve to zajedno ima za posledicu rast cene polovnjaka.

Na osnovu analize možemo zaključiti da je evidentan oporavak tržišta, kao i da je primetan rast prodaje u segmentu prvi put registrovanih vozila u Srbiji. Ipak, sporija proizvodnja novih vozila i njihova manja ponuda usporavaju rast ponude polovnih vozila, a uz aktuelnu potražnju i navedena dešavanja na tržištu dolazi do promena u ceni polovnjaka. Imajući to u vidu, možemo zaključiti da je moguće da dođe do sporije stabilizacije tržišta, odnosno sporijeg ostvarivanja balansa ponude i tražnje, kao i dostizanja stabilne dinamike u proizvodnji, prodaji i nabavci.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem