Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija inovira, zato što može i zato što mora

Koraci ka transformaciji tradicionalne ekonomije
Piše: Kosta Andrić

Stvar je jednostavna. Da postane konkurentnija na globalnom tržištu i stvori nove mogućnosti za izvoz, Srbija bi trebalo da radi na transformaciji svoje tradicionalne ekonomije, da gradi novu, zasnovanu na znanju. Lično sam svedok da se to i dešava, nakon niza godina koje sam proveo u ekosistemu inovacija, podržavajući tehnološke startape, povezujući korporacije i čitave industrije sa ekosistemom, kompanije i startape, ljude i ideje. To iskustvo mi je prvo omogućilo da razumem specifične potrebe tehnoloških preduzetnika, a posle nekog vremena i da sagledam ceo regionalni ekosistem i na kraju i da shvatim kakvu ulogu bi mogao - i trebalo - da ima u razvoju domaće privrede.

Uspešne priče i važno pitanje

I ta uloga je prilično jasna. Već godinama, svima nam pažnju privlače “uspešne priče”. Mali tim mladih ljudi, pun znanja i talenta, napravi veliki uspeh sa svojim inovativnim proizvodom. Zvuči prosto, ali daleko od toga. Mnogo je koraka na kojima se može pogrešiti, mnogo različitih uslova koji moraju da budu zadovoljeni. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da sam u neke od tih priča bio i lično uključen. Nažalost, ti uspesi nisu bili rezultat neke šire, dobro promišljene strategije ili sistemske podrške razvoju ekosistema inovacija - jer toga nije ni bilo. Dostupnost alternativnim izvorima finansiranja za takve kompanije - takođe nije bila dovoljna. Glavno pitanje se nametnulo samo od sebe: ako se takve priče dešavaju i bez zrelog, razvijenog ekosistema, bez strateški postavljene podrške i konkretnog plana za dobro zasnovan i dugoročan rast digitalne ekonomije, šta bi se desilo kada bi sve te stvari postojale? Kada bismo ih zajedno izgradili?

Nešto se dešava

Poslednjih godina, stvari su počele polako da se menjaju. Digitalna ekonomija u Srbiji jeste postajala sve jača. Kao sektor, IT industrija je u konstantnom rastu. Počeo je da se nazire ekosistem u nastajanju. Startapi, habovi, inkubatori, akceleratori... Već godinama se broje u stotinama. Kompanije svih veličina prepoznaju važnost inovacija, sarađuju sa startapima, bave se digitalnim strategijam. Nužno, to su prepoznali i regulatori, koji su reagovali poreskim olakšicama za ulaganja u inovacije, izmenama Zakona o elektronskoj trgovini…

Ali, da li sve to dovoljno doprinosi konkurentnosti u globalnoj tržišnoj utakmici ili smo i dalje ograničeni na izolovane uspehe talenta i znanja upornih malih timova i pojedinaca, uz možda i malo sreće?

To upravo i jesu, godinama unazad, glavne prednosti ekosistema inovacija u Srbiji: kvalitet naših ljudi, njihove veštine i talenat. Svi smo na to ponosni, i treba da budemo, ali kada govorimo o ekonomiji, dugoročnom rastu, široj strategiji - talenat je daleko od osnove za održivost.

Šta, onda, nedostaje?

U isto vreme, većina inovativnih kompanija ne poseduje dovoljne biznis veštine, a srpska ekonomija, umesto „gotovih proizvoda“, još uvek dominantno izvozi proizvode i usluge bez dodatne vrednosti. Isto važi i za IT industriju. Tradicionalni i inovativni biznisi, univerziteti, država, izvori finansiranja jednostavno nisu dovoljno povezani. Lanci vrednosti su kratki. Saradnja tradicionalnih i inovativnih kompanija i dalje je ogroman neiskorišćen prostor. Za ove druge, pogotovo kada su u kritično važnoj ranoj fazi, jednostavno nema dovoljno opcija za finansiranje. A sve to su ozbiljna ograničenja za rast ekonomije znanja.

Čitav naš ekosistem inovacija je u početnoj fazi „aktivacije“ (prema metodologiji koju koristi Startup Genome), a za pravi rast i globalnu konkurentnost potrebni su jasna vizija i strateški zasnovano učešće svih stejkholdera. Da bismo malo više uspešnih priča, da bi one postale “nešto normalno”, to mora da bude rezultat zajedničkog rada sa zajedničkim fokusom. Ali, u šta da se usmerimo?

Sad ili nikad, ali šta?

Opet, odgovor je jednostavan, bar za napisati ga. Strategija treba da bude zasnovana na konkretnim potencijalima koje znamo da kao zemlja imamo, od kojih možemo da počnemo da gradimo konkurentnost naše privrede. Jedino oko takvog potencijala ima smisla da gradimo inovacioni ekosistem, da mu to bude fokus koji će ga podići iz aktivacije u rast. Na tom poslu treba da angažujemo sve stejkholdere, da ih povežemo jasnim zajedničkim interesom. I sve to je potrebno da radimo na način koji je globalno već dokazan, sa znanjem i iskustvima koje možemo da “krademo”.

U prevodu, treba da pažljivo odaberemo industriju ili sektor koji može da bude naša specifična prednost, bacimo na njega sav onaj talenat na koji smo ponosni i izgradimo oko njega inovacioni superklaster, uz podršku svih igrača najšireg ekosistema i uopšte svih koji mogu da doprinesu. Dakle, to nisu samo startapi, nego i i biznisi tog sektora ili industrije, investitori i akceleratori, javne institucije, pružaoci usluga, obrazovni sistem... Jer u superklasteru, svi imaju svoje uloge koje dopunjavaju i jasne koristi. Kad se tako postave stvari, još talenta i novca se pojavljuju sami. I sve to treba da uradimo hrabro. Da to bude naš “big bet”, u koji ćemo da uložimo sve što možemo.

Srbija inovira

Takva, dobro promišljena strategija, zasnovana na nečem realnom, kroz povezivanje svih stejkholdera i stvaranje zajedničkih vrednosti, zaista može da nam da nacionalnu kompetitivnu prednost. Iskreno, nakon proučavanja sličnih priča drugde u svetu, mislim da nemamo ni drugog izbora. A da možemo, u to sam apsolutno siguran.

Zajedno sa svojim partnerima, u ICT Hubu smo odlučili da to i uradimo. I to je projekat Srbija inovira, koji sprovodimo uz podršku USAID-a.

.(Autor je izvršni direktor ICT Hub)

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ