Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

KO KUPUJE NA BEOGRADSKOJ BERZI

Piše: Sanja Radinović

Učešće stranih investitora na domaćoj berzi u odnosu na ranije godine svedeno je na minimum. Nekada su na Beogradskoj berzi, pored investitora iz regiona, Slovenije, Hrvatske i Austrije, veliko učešće imali i globalni investicioni fondovi iz SAD, Skandinavije, Evrope… Oni su gotovo svakodnevno sve do 2009. kupovali pakete najboljih srpskih akcija, poput AIK banke, “Sojaproteina”, “Energoprojekt holdinga”, Agrobanke, “Bambija”, “Imleka”… Švedski investicioni fond “East Capital” u određenim trenucima je, recimo, posedovao akcije i po dvadeset srpskih kompanija. Danas je situacija sasvim drugačija, te se retko kad pojavi značajniji inostrani portfeljni investitor.

TELEKOM JEDINI SPAS


Direktor Beogradske berze Siniša Krneta priznaje da je berza “u jako teškoj situaciji”. Kako kaže, na njoj se trguje, ali njeni potencijali nisu neiskorišćeni, i na njoj bi bilo potrebno privatizovati jednu državnu firmu. Godinama se govori da bi to mogao da bude “Telekom” i da bi takav potez znatno oživeo domaće tržište kapitala i privukao na berzu ozbiljne investitore.

Prema podacima Beogradske berze dostavljenim našem magazinu, strani investitori su u ukupnom prometu akcijama na našoj berzi tokom oktobra učestvovali sa 44 odsto, a tokom septembra sa 50 procenata. Detaljniji podaci pokazuju, međutim, da su stranci u oktobru u kupovini srpskih akcija učestvovali sa svega 21 odsto, dok je taj pokazatelj tokom septembra bio nešto veći i iznosio 45 procenata.

U njihovom fokusu, takođe, nisu bile akcije i po deset srpskih kompanija, kao što je to ranije bio slučaj. Ove investitore, naime, najviše interesuju akcije Aerodroma “Nikola Tesla” i NIS, koje su se na Beogradskoj berzi pojavile tokom 2010. i 2011, zahvaljujući odluci države Srbije. Njihova vrednost je u međuvremenu u pojedinim trenucima bila i duplirana, dobra zarada je, dakle, postojala, a najvažnije je da su te akcije likvidne, što za investitora znači da ih u gotovo svakom momentu može prodati.

Oskudan broj stranih investitora ne čudi Nenada Gujaničića, stručnjaka koji je godinama aktivan na srpskom tržištu kapitala, a danas je zaposlen u brokerskoj kući “Vajs broker”. Razloga je, kako tvrdi za Srpsku ekonomiju, nekoliko. 

– Ponuda akcija na Beogradskoj berzi je prilično skromna, a i onim što se nudi trguje se u veoma malom obimu. To je velika prepreka za ulaganje institucionalnih investitora. Beogradska berza se svela na 10-15 akcija kojima se ozbiljnije trguje, što je direktna posledica povlačenja sa tržišta velikog broja kompanija. Ove godine su najprometnije akcije NIS, “Energoprojekta” i AIK banke, koja je jedna od poslednjih hartija koja se našla na putu odlaska sa tržišta – ocenio je Gujaničić.  

PODSTREK ZA BERZU:
EKONOMSKI NAPREDAK SRBIJE


– Razgledam tržišta preko 60 zemalja u svetu. Kad naiđem na zemlju kao što je Srbija, u kojoj je investiciona klima poboljšana, želim da kupim što više kompanija na njenoj berzi i da ne propustim nijednu koja mi može doneti profit. Investiram u banke, aerodrome, energetske kompanije – rekao je nedavno u Beogradu, na konferenciji Beogradske berze, Maršal Stoker, predsednik američkog investicionog fonda “Eaton Vance”.

O domaćim investitorima istovremeno se malo govori. Poznate srpske biznismene je i danas, kao i ranije, skoro nemoguće prepoznati među akcionarima kompanija na Beogradskoj berzi. Jedan od razloga je što se kriju iza kompanija osnovanih u inostranstvu. Ranijih godina srpske akcije su kupovali Miroslav Mišković, Filip Cepter… Petar Matijević je preko berze kupovao većinu udela u svojim poljoprivrednim kompanijama, a na srpskoj berzi dugo je bio prisutan i biznismen Đorđije Nicović. Zamiranje berze učinilo je da ovi investitori više nisu aktivni.

Izvor Srpske ekonomije kaže da se među kupcima danas nalaze ljudi nepoznati domaćoj javnosti, koji imaju svoj biznis ili dobro plaćene profesije, a upoznati su s poslovanjem berze. Među njima ima lekara, ozbiljnih privrednika, novinara…

Ono što je neophodno da se uradi kako bi tržište oživelo, tvrdi Gujaničić, jeste da se najpre promeni ekonomska politika, sa orijentacijom na tržište, i listiranje najvećih državnih preduzeća u nekoj od faza njihove privatizacije. Time bi se postepeno vratilo poverenje među investitore, čiji bi dolazak uporedo morala pratiti i reforma institucija tržišta. 

Srbija je, takođe, i dalje jedna od zemalja s najnižim nivoom zaštite prava manjinskih akcionara, što je ključna odrednica nivoa razvoja tržišta. 

 

 

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ