Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ŽELEZARA SMEDEREVO – OD VELIKOG PROBLEMA DO PONOSA SRBIJE

Piše: Sanja Radinović

Kako je od posrnulog srpskog giganta, koji je državu koštao 102 miliona evra godišnje, Železara Smederevo za samo šest meseci počela da posluje sa profitom. Šta su obećali novi vlasnici i čemu može da se nada više od 5.000 zaposlenih u srpskoj čeličani

Pre samo manje od godinu dana u Železaru Smederevo oči su bile uprte sa svih strana – Vlada je brinula koliko bi gašenje ovog srpskog giganta oborilo bruto društveni proizvod Srbije i povećalo nezaposlenost u zemlji; više od 5.050 radnika čeličane mučilo je pitanje kako će prehraniti porodicu; 30.000 zavisnih preduzeća i preduzetnika brinulo je za svoj deo kolača; celo Smederevo, sa oko 120.000 stanovnika, nije mirno spavalo… Svi oni imali su samo jednu dilemu – hoće li Železara Smederevo, koja je i pre 30 godina zbog gubitaka bila na listi za gašenje, sada – zbog nemogućnosti države da je finansira – biti ugašena ili će Vlada uspeti da joj nađe novog vlasnika. Danas je slika potpuno drugačija.

Razlog za mučno pitanje bio je više nego opravdan – od odlaska američkog Ju-Es stila srpska čeličana je za pet godina nagomilala minus od preko 600 miliona evra. Njeno održavanje svake godine koštalo je budžet Srbije i poreske obveznike više od 100 miliona evra. Poređenja radi, toliko košta gradnja 50 kilometara najkvalitetnijeg auto-puta ili gradnja desetak osnovnih škola.

Mnogi poznavaoci, što iz Nemanjine 11, što iz redova ekonomista, nisu verovali u opstanak Železare. Argumenti su bili više nego osnovani – prvo, nije uspeo, na prvi pogled dobar put, pokušaj Vlade da Železaru proda američkoj porodičnoj kompaniji Esmark, koja je navodno odustala zvog visokih dugova srpske čeličane, a drugo, propao je i vladin pokušaj da spase Železaru nalaženjem profesionalnog menadžmenta. Naprotiv, ovakav korak pokazao se kao pravi fijasko s obzirom na to da je upravljački tim HPK inženjeringa, na čijem je čelu bio Peter Kamaraš, ostvario tokom 2015. godine čak 39,1 odsto veći minus nego što je Železara imaa godinu dana ranije pod upravom države. Revizorska kuća KPMG utvrdila je i da je neto dug srpske čeličane na kraju 2015. dostigao 284,38 miliona evra.
Ipak, dobra vest stigla je u aprilu prošle godine, kada su Vlada Srbije i kineski Hestil potpisali kupoprodajni ugovor za Železaru Smederevo kojim je ta kompanija preuzela 98 imovine čeličane za 46 miliona evra. Ugovor je u Smederevu potpisan u prisustvu premijera Vučića i gotovo cele Vlade. Tada je najavljeno da će investicija Hestila u Železaru biti najmanje 300 miliona evra i da će biti zadržano svih 5.050 radnika.

Sedam meseci kasnije desio se i istorijski preokret. Prvi put posle odlaska Ju-Es stila, dakle posle sedam godina, smederevska železara ostvarila je profit, uz najave da će vrlo brzo početi da ostvaruju i čistu dobit.

Kineski vlasnici su do tada u fabriku uložili 120 miliona dolara, a toliko ulaganja u nabavku savremene opreme i tehnologije najavili su i za ovu godinu, u kojoj očekuju da će ukupna vrednost proizvodnje dostići 800 miliona dolara.

– Ispunjavamo obećanje da će smederevska železara postati jedna od najkonkurentnijih u Evropi i svetu – rekao je tada predsednik kineske kompanije Ju Jong, istakavši da prethodnih šest meseci nije proteklo lako, ali da je Hestil ispunio zadatak koji im je dao kineski predsednik Si Đinping prilikom posete Smederevu – da vrate vitalnost i ožive železaru.

Iz ovoga prostiče da smederevska kompanija već sada radi punim kapacitetom i vlasnici tokom ove godine očekuju proizvodnju od dva miliona tona čelika. To će biti najmanje jedan odsto doprinosa BDP Srbije, a verovatno i znatno više, i to najbolje govori kakav je uticaj smederevske železare na srpsku ekonomiju.

Zadovoljstvo nije krilo ni više od 5.000 zaposlenih u Železari, koja već decenijama direktno hrani najmanje 20.000 usta, a indirektno još najmanje pet puta toliko.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem