Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

JAČI DOLAR – VEĆI SRPSKI JAVNI DUG

Piše: Sanja Radinović

Za nešto više od dve godine, od novembra 2014, dolar je ojačao za 19,3 odsto i dostigao vrednost koja nije viđena još od 2003. Najnoviji rast američke valute od pre mesec i po dana ponovo je uznemirio i premijera Aleksandra Vučića, i to zbog činjenice da dolarski dug čini čak 33 odsto javnog duga Srbije, što je nešto više od oko osam milijardi evra! U prevodu, svako jačanje američke valute automatski povećava ukupno zaduženje naše zemlje i otežava život građanima Srbije!

Prelivanja odluka iz institucija udaljenih od Srbije više od 7.600 kilometara postali su svesni u Nemanjinoj 11 brzinom munje, i to nisu krili. Premijer se prvi put javno požalio još krajem 2015, ocenivši da bi odluka Američkih federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa, pa samim tim i jačanje dolara, mogla da pogodi Srbiju, a svaki rast dolara da nam poveća javni dug. Tako i bi. Zbog jačanja dolara i američkih odluka, javni dug Srbije poslednji put je povećan za čak 180 miliona evra krajem 2016. godine, i to samo u jednom danu.

Dolar je prema dinaru i evru počeo da jača u novembru 2014. godine. Tada je jedan evro vredeo 120,9 dinara, a jedan dolar 96,8 dinara. Već u martu 2015, dakle samo šest meseci kasnije, dolar je ojačao dodatnih 11 procenata i dostigao do tada maksimalnu vrednost od 111,4 dinara. Narednih godinu i po dana američka valuta se relativno “primirila”, da bi krajem 2016. ponovo pokolebala svetsko i evropsko trzište valuta i vinula se na novi istorijski maksimum od čak 118 dinara. Vrednost jednog dolara praktično se izjednačila s jednim evrom!

Ekonomista Mahmut Bušatlija objašnjava za Srpsku ekonomiju da je velika greška za Srbiju ukoliko se zadužuje izdajući obveznice denomirane u evrima, koje kasnije prodaje u dolarima.

– To se očigledno događa. Posledica je preuzimanje valutnog rizika, a na takvu činjenicu se ne može uticati. Tako se ne štiti interes države i loše se barata državnim dugom – ocenio je Bušatlija, dodajući da bi za Srbiju bilo najbolje da se zadužuje, ako to već mora, u valutama koje najviše koristi, a to je, pored dinara, i evropska valuta.

Jači dolar u odnosu na evro i dinar država, dakle, oseća preko duga, ali trpe i građani Srbije, jer je to udar na njihov džep. Tehnika koja dolazi iz SAD, kao i knjige, odeća, obuća i igrice, s jačanjem dolara poskupljuju i u našoj zemlji, i to za onoliko koliko je dolar ojačao. Obično poskupe i proizvodi kojima se trguje u toj valuti, recimo, energenti. S druge strane, korist od jačanja američke valute imaju samo dolarske štediše. U našoj zemlji u pitanju je, međutim, samo nekolicina Srba, koji, ako dolare u momentu njihovog jačanja pretvore u evre, dobiju više novca.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ