Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

CARINSKI RAT - KAKO JE SRBIJA SHVATILA DA UME DA PLIVA U SVETSKOJ EKONOMIJI

Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Kad se kaže carinski rat, kod nas se tačno zna na šta se misli. Nije tu reč o onom sitnom lanjskom koškanju na Batrovcima, glaziranom (čokoladiranom) najnovijim ekonomskim patriotizmom nekih naših zapadnih suseda i susetki. O onom starom Carinskom ratu je reč (s velikim slovom C), tom svojevrsnom preludijumu za Prvi (pravi) svetski rat

To veliko prošlovekovno prepucavanje između Srbije i Austrougarske dobilo je i jednu šaljivu narodsku parafrazu. U drami Dušana Kovačevića Sveti Georgije ubiva aždahu jedan od junaka, čovek iz naroda (tumačeći našu sudbu), ne greši puno kada pojednostavljuje stvari, pa kaže da smo se Austrougarima zamerili zbog žiranja, odnosno kukuruzovanja. Dok smo im dozvoljavali da uteruju svinje u Srbiju na žiranje, veli on, bili smo dobri. Ali, kad smo mi zatražili da uterujemo tamo naša goveda na kukuruzovanje, njih fras udari.

Poznato je već da su sve životinje jednake, ali zna se da među njima postoje i neke koje su jednakije od ostalih. Takođe, zna se da je odvajkada tako i kad je o državama reč.

Teško je bilo odviknuti Habzburgovce od onoga na šta ih je kralj Milan bio navikao. Navikli se, pa se baš navadili. Čak i nakon dinastičke smene, pretkumanovska Srbija još uvek se koprca u ulozi koju su joj istorija i geografija namenile.

Elem, dogodilo se to sredinom prve decenije dvadesetog veka. U jeku pregovora između Austrougarske i Srbije (koji su vođeni radi zaključenja trgovinskog ugovora), Beč je provalio da mu maleno srbijansko kraljevstvo nešto mulja iza leđa. Srbija je s Bugarskom bila sklopila jedan carinski sporazum na svoju ruku, kao da je zaista suverena. (Po inerciji iz obrenovićevskih vremena, Beč je kanda očekivao od srbijanske vlade da se ne meša mnogo u svoj posao, naročito ne na međunarodnom planu.)

Kad je u decembru 1905. obznanjeno postojanje srpsko-bugarskog carinskog saveza (sklopljenog u leto te godine), bečka vlada prekinula je trgovačke pregovore sa Srbijom. Ni manje ni više, Dunavska monarhija je tražila od Srbije da se ugovor s Bugarskom otkaže. Budući da Srbija na to nije pristala, Austrougarska je pritisnula Beograd privrednim represalijama.

U januaru naredne, 1906. godine Crno-žuta monarhija započela je carinski rat protiv Kraljevine Srbije zabranom uvoza srbijanske stoke i stočnih proizvoda. S povremenim prekidima i manevrima, to je trajalo do 1911. godine.

Beč beše ubeđen da će privredni pritisak za Srbiju biti nepodnošljiv, jer su glavni dotadašnji putevi izvoza njene stoke vodili upravo na austrijsko i ugarsko tržište.

Na veliko svoje iznenađenje, što se tih očekivanja tiče, ćesarska vlada morala je malo da se ubriše. Srbi su dokazali da dobro rade pod pritiskom, pod stimulativnim udarcima u onaj najniži deo leđa, tamo gde se ona bezobrazno završavaju.

Pred spoljnom opasnošću, na našoj tadašnjoj političkoj sceni ublaženi su antagonizmi. Zemlja je svom snagom krenula da menja svoju sudbinu, pošla je u potragu za novim tržištima. Promenilo se i ono što je na tim tržištima nudila. U starim knjigama nalazi se podatak da u izvoz više nije terana samo živa stoka. U Srbiji su proradile prve velike moderne klanice.

Obrevši se u svetskoj trgovinskoj areni, mala balkanska kraljevina iščupala se iz kandži svog velikog suseda. (Dvojna monarhija, koja je pre izbijanja Carinskog rata predstavljala dominantnog trgovinskog partnera Srbije, na kraju balade pokrivala je još samo tridesetak procenata srbijanske spoljne trgovine. Ni trgovinski ugovor iz 1910. godine nije više mogao vratiti Srbiju u orbitu pređašnjeg crno-žutog uticaja.)

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem