Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRPSKI EVROPSKI GRADOVI BUDUĆNOSTI

Beograd, Sremska Mitrovica, Sombor, Vranje, Zaječar
Piše: Milan Dobromirović

Čadež: Jaka konkurencija,
investitori nas prepoznaju


Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, uveren je da je od velikog značaja za državu kao investicionu destinaciju to što su srpski gradovi i regioni visoko rangirani na ovim listama. 

– Posebno treba imati u vidu da se po različitim kriterijumima ovde nalazimo u konkurenciji gradova i regiona cele Evrope, pa tako i najrazvijenijih centara, sa mnogo jačim privredama i razvijenijom infrastrukturom nego što je naša. Ubrzana realizacija infrastrukturnih projekata od strane Vlade Srbije, poput Koridora 11 i 10, i modernizacija železničke infrastrukture učiniće, siguran sam, mnoge gradove i opštine u Srbiji još privlačnijim za investicije – smatra Čadež, dodajući da treba imati na umu da se nalazimo u veoma jakoj konkurenciji kad je reč o privlačenju investicija.

– Srbija ima komparativne prednosti, koje investitori iz celog sveta prepoznaju, i naša zemlja aktivno komunicira sa njima – podvlači Čadež.

U ovom istraživanju britanski stručnjaci su, između ostalog, analizirali takozvanu cenu efikasnosti, ekonomski potencijal i strategiju privlačenja stranih investitora. Pet srpskih gradova našlo se na listi top deset gradova po ovim kriterijumima, stajući rame uz rame s poznatim ili manje poznatim gradovima Engleske, Francuske, Ukrajine, Rusije i država regiona.

Ukrajinci najbolji
Kad je reč o ceni efikasnosti, Beograd je neprikosnoven u Srbiji, ali je na listi 10 velikih evropskih metropola zauzeo solidno osmo mesto. Efikasnost je najjeftinija u Karkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini. Zanimljivo je da je i drugo i treće mesto pripalo ukrajinskim gradovima Dnjipropetrovsku i Odesi, a na listi su i metropole Rusije, Bugarske, Gruzije i Letonije. Na spisku nema nijednog grada zapadne Evrope.
Dok se na listi velikih efikasnih gradova možemo pohvaliti samo Beogradom, na spisku evropskih mikrogradova Srbija ima čak tri predstavnika – Sombor (7), Vranje (9) i Zaječar (10). Prvo mesto zauzima Štip, najveći grad u istočnom delu Makedonije.
Možda zvuči čudno, ali najveći ekonomski potencijal među evropskim mikrogradovima u Srbiji ima Sremska Mitrovica. Iako je ovaj vojvođanski grad na dnu evropske liste, zauzimajući deseto mesto, nalazi se u društvu mnogo poznatijih metropola, poput francuskog Monaka, belgijskog Mekelena i slovačke Žiline. Na vrhu je Galvej, gradić u Irskoj, poznat kao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija te države.
Još jedno iznenađenje, pokazuje istraživanje britanskih ekonomista, predstavlja Vranje, koje se našlo na listi deset evropskih mikrogradova s najboljom strategijom za privlačenje stranih investitora. Taj grad se može pohvaliti osmim mestom, dok je šampion u ovoj oblasti Ivanec, grad u severnom delu susedne Hrvatske.

Srem regija budućnosti


Da Srbija i te kako ima ekonomske adute i potencijal, a da nije reč o listama koje u sebi nose naziv „mikro“, pokazuje podatak da je Srem jedna od deset južnih evropskih regija budućnosti. Sremski okrug, osim toga, našao se i na spisku malih evropskih regija po ceni efikasnosti (6. mesto) i po poslovnom okruženju (10. mesto).

Industrija i obrazovanje
Komentarišući ove ekonomske pokazatelje, predsednik Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić kaže za Srpsku ekonomiju da su slična istraživanja rađena 2005. godine za Inđiju i Šabac, pa se malo šta od toga ostvarilo.
– Na Balkanu je jedino sigurno to da budućnost imaju samo veliki gradovi. Svi ostali imaju veliki problem, jer bez industrije i sa sve manje mladih obrazovanih ljudi u njima nema budućnosti. Ovo je glavna odlika Vranja, Mitrovice i Sombora. O istoku Srbije da ne govorim, taj region najviše zaostaje i bukvalno izumire – ističe Rajić. Prema njegovim rečima, ipak, britansko istraživanje daje izvesno ohrabrenje.
– Da bi ovi gradovi oživeli, na svakih 1.000 stanovnika potrebno je obezbediti najmanje 10-12 miliona evra investicija. To je kod nas jako teško postići, mada nije nemoguće – zaključuje Rajić.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ