Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Paradoksi ekonomskog rasta u Srbiji i EU

Rečnik Srpske ekonomije
Piše: prof. dr Nikola Samardžić

Zenonovi paradoksi su imaginarni preseci prokletstva srpske ekonomije. Ona nikad neće dostići ono ubrzanje koje će je približiti razvoju najbogatijih evropskih ekonomija, verovatno ni proseku Evropske unije. Paradoks Ahila i kornjače: sve i da je Ahil 10 puta brži od kornjače, koja je daleko odmakla (ukoliko zamislimo da će srpska ekonomija dostići tako intenzivnu stopu rasta), on mora iz svoje polazne tačke (A1) dostići kornjaču, koja je u svojoj trenutnoj tački (K1). Ali, kad Ahil bude stigao do tačke K1, kornjača će već preći do tačke K2. Ahil trči do tačke K2. Rastojanje između tačaka K u svakoj fazi se smanjuje, ali kornjača ostaje uvek ispred Ahila i on je nikad ne može prestići. Paradoks dihotomije objašnjava naše prastaro uverenje da stojimo u mestu, da se uvek ponavlja isto, da smo zarobljeni u spirali sopstvene nemoći i tuđih zlih namera. Kretanje je nemoguće: telo u pokretu mora prvo preći pola puta pre cilja. Da bi od tačke A stiglo do tačke B, mora prvo dostići tačku B1, na sredini puta između tačaka A i B. Ali pre toga mora doći do tačke B2, koja je između tačaka A i B1. Itd. Prema tome, kretanje nikad ne može početi. Paradoks strele u letu: strela se kreće u vremenskim intervalima, u kojima je nepomična jer svaki trenutak ima trajanje 0, i strela ne može biti na dva mesta u isto vreme. Prema tome, strela je u svakom trenutku nepomična.

Od poslednjeg paradoksa ka prvom, čini se da je srpska ekonomija zaista u svakom trenutku nepomična. Opšta percepcija je da se u njoj ništa nije promenilo i da se kreće, ukoliko se uopšte pomera, samo u smislu nepovratnog sunovrata. GDP Srbije bio je, međutim, 8,7 milijardi dolara u 2000, s vr- huncem, od toga vremena, od 49,26 u 2008, a 47,3 milijarde u 2014. GDP po glavi stanovnika u 2000. bio je 1.160, a 7.797 u 2014 (izvor IMF). Dalje, ni drugi paradoks, bez obzira na subjektivne doživljaje, nije održiv, jer je i za tekuću, 2017. godinu predviđen nastavak rasta koji je u 2016. iznosio +2,75%, a za 2017. se predviđa 3-4%. Prvi paradoks je, ipak, najpribližniji projektovanim trendovima. Prosečan GDP per capita u Evropskoj uniji iznosio je 35079.15 dolara u 2015, ili 278% svetskog proseka. Evropska komisija je rast u 2017. projektovala u prosečnoj visini od 1,6%, a od 1,8% za 2018. EU je zasad sporija od Srbije, ali pitanje je kad će Srbija biti u stanju da dostigne EU prosek, ukoliko uspe da zadrži rast od 3-4%, pod uslovom da se EU zadrži u zoni sporog rasta.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ