Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zahtevi za građevinske dozvole povećani za petinu u 2021.

Aktivnosti građevinskog sektora
Srpska ekonomija

Druga godina pandemije korona virusa nije omela aktivnosti građevinskog sektora. Tako je u 2021. gradovima i opštinama podneto 138.890 zahteva za dozvole za gradnju, što je za 22.000 odnosno petinu više nego u prethodnoj godini, pokazuje analiza NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije. Efikasnost samouprava je ostala nepromenjena, te su pozitivno rešili 85% zahteva.

S druge strane, širenje virusa jeste uticalo na poštovanje zakonskih rokova zbog češćeg i dužeg odsustva službenika. Najviše se kasnilo sa izdavanjem upotrebnih dozvola – u proseku devet dana duže u odnosu na zakonski rok, za građevinsku dozvolu se čekalo četiri dana duže, a prekoračenje za izdavanje lokacijskih uslova bilo je u proseku pet dana.

- Kašnjenja su zabeležena u čak 50% gradova i opština dok je u 2020. ovaj problem imalo 15% gradova i 12% opština. Pandemija je jedan od razloga, ali i problem nedovoljnih tehničkih kapaciteta i nedostatka kadrova, s obzirom na to da  su u njihovoj nadležnosti i poslovi ozakonjenja objekata i konverzije prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem.  Pojednostavljenje i digitalizacija postupaka legalizacije i konverzije, po uzoru na reformu izdavanja eGrađevinskih dozvola, kao i omogućavanje konverzije bez naknade, sigurno bi doprineli rešavanju problema sa kojim se država suočava dugi niz godina – kaže Tanja Vukotić Marinković, potpredsednica Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i registrator u APR-u, koji upravlja sistemom za podnošenje elektronskih zahteva.

U 2021. elektronska građevinska dozvola se izdavala u proseku za devet dana (osam u opštinama i 10 u gradovima), a upotrebna za 14, u situacijama kada investitor podnese ispravan zahtev.

Izazov i dalje predstavljaju situacije u kojima se zahtevi vraćaju na tzv. usaglašavanje. U proseku, svaki deseti zahtev nije ispunjavao formalne uslove (13,9% u gradovima i 9,1% u opštinama). Do usaglašavanja može doći jer investitor nema sve papire, ali to su i slučajevi koji mogu ukazati na koruptivne radnje službenika. Najveći procenat „dorade“ zahteva zabeležen je u velikim gradovima. 

Prema novoj metodologiji NALED-a koja u obzir uzima ne samo efikasnost u rešavanju zahteva već i broj službenika kojim lokalna samouprava raspolaže, najuspešniji gradovi u izdavanju dozvola su Novi Sad, Sombor, Sremska Mitrovica, Šabac i Kragujevac, dok se među opštinama sa više od 500 zahteva ističu Surčin, Sopot, Kovin, Beočin i Novi Bečej. Na začelju tabele su Bor, Novi Pazar, Zaječar, Jagodina i Beograd, a kod opština Zvezdara, Stara Pazova, Pećinci, Bačka Palanka i Vračar.

Slika se bitno menja ukoliko se izuzme odnos broja službenika i zahteva koje svaki od njih obradi, budući da nije lako utvrditi koji broj od onih koji su ovlašćeni za rad u elektronskom sistemu za izdavanje dozvola zaista na tome i radi. Na čelu liste gradova u tom slučaju su Sremska Mitrovica, Čačak, Kruševac, Kikinda i Vršac, a na začelju Beograd, Valjevo, Zrenjanin, Novi Sad i Novi Pazar. Slično je i kod opština – prvi su Svilajnac, Novi Bečej, Kovin, Ćuprija i Tutin, a poslednji Stara Pazova, Zvezdara, Zemun, Čukarica i Pećinci.

I po novoj i po staroj metodologiji pojedini gradovi i opštine su pri dnu tabele i evidentno imaju problem sa izdavanjem dozvola. Kod gradova to je pre svega Beograd, a tu su i Novi Pazar i Požarevac, a kod  opština to su gradske opštine Zvezdara, Savski venac, Vračar, Čukarica, ali i Stara Pazova i Pećinci pa je pitanje za njih kada i kako će da unaprede svoju poziciju.

S druge strane, uvek u vrhu su Sremska Mitrovica, Sombor, Šabac. Čačak i Kruševac kod gradova, a Kovin, Novi Bečej i Inđija kod opština. Direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević ističe da NALED pruža podršku gradovima i opštinama u svom članstvu da unaprede efikasnost kroz organizaciju obuka, mentoring i savetovanje, a takođe na osnovu njihovih sugestija priprema predloge za unapređenje propisa u ovoj oblasti i softvera za izdavanje dozvola.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ