Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Geodetska delatnost u Srbiji - 185 godina

Republički geodetski zavod
Foto: RGZ
Srpska ekonomija

Povodom obeležavanja jubileja 185 godina geodetske delatnosti u Srbiji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i direktor Republičkog geodetskog zavoda mr Borko Drašković obićiće završene radove na novoj zgradi Arhiva RGZ-a.

Iako prvi podaci o opisivanju i merenju zemljišta u Srbiji datiraju još iz perioda srpske srednjovekovne države, 1837. se smatra za godinu početka razvoja profesionalne geodetske delatnosti jer je srpski knjaz Miloš Obrenović, na „Spasovskoj narodnoj skupštini” održanoj 28. maja 1837. godine u Kragujevcu, pokrenuo pitanje premera i klasiranja zemljišta. Knjaz je tom prilikom održao „Slovo” i u tački 3 naredio da se „...da zemlju motkom premeriti...” radi pravilnijeg razreza danka seljacima.

Pitanje katastarskog premera i osnivanja katastra u Srbiji pokrenuo je Milan Andonović koji je osnovao Zemljomersku školu u kojoj je za kratko vreme postojanja (1890-1895) odškolovan veliki broj savremeno obučenih zemljomera. Po prestanku rada ove škole Milan Andonović je osnovao Geodetski zavod, koji je nastavio započete radove na premeru za potrebe izrade regulacionih planova.

U ovom periodu se javljaju i vojne potrebe u pogledu izrade karata teritorije države Srbije što je povereno Drugom odeljenju Glavnog Đeneralštaba Srpske vojske, osnovanom 5. februara 1876. Tokom 1881. i 1892. godine završen je topografski premer Srbije u kojem su učestvovali, u to vreme pripravnici generalštabne službe, a kasnije velikani srpske vojske Stepa Stepanović, Petar Bojović i Živojin Mišić. Ovo odeljenje je početkom ratova 1912. reorganizovano u ratnu jedinicu kao Topografsko odeljenje Vrhovne komande kojom je rukovodio divizijski đeneral Stevan Bošković, akademik i poznati geodetski naučnik i stručnjak.

Između dva svetska rata Bošković je nastavio započeto i organizovao rad na uspostavljanju triangulacije, nivelmana, topografskih premera Jugoslavije, kao i izradu vojnih i topografskih karata.

Period od 1945. do 1987. godine karakterišu bitno različite okolnosti i uslovi u odnosu na period između dva svetska rata. Pred geodetsku struku su postavljeni zahtevi za radovima na obnovi države i agrarnoj reformi koji su bili ograničeni izazovima kao što su relativno mali broj geodetskih stručnjaka i nedostatak tehničke opreme. Uredbom Vlade Narodne Republike Srbije 1947. godine osniva se Geodetska uprava, koja 1955. postaje Republička geodetska uprava, kao samostalni državni organ sa nadležnostima planiranja, rukovođenja i izvođenja geodetskih radova.

Teritorijalne i administrativne podele i promene, sa početka devedesetih godina prošlog veka, uticale su i na reorganizaciju geodetske službe. Dvadesetog novembra 1992. godine osnovan je Republički geodetski zavod koji je preuzeo nadležnosti Republičke geodetske uprave, pokrajinskih opštinskih geodetskih uprava i Gradskog geodetskog zavoda Beograda.

Tokom prethodnih 30 godina Republički geodetski zavod je unapredio i digitalizovao svoj način poslovanja i komunikacije sa korisnicima usluga i on danas predstavlja savremenu državnu instituciju koja nudi digitalne servise, podatke koji su dostupni, pouzdani i transparentni, a rad efikasan.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem