Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako da se oslobodimo suvišnih dažbina

Jun je mesec parafiskala

Kako se osloboditi suvišnih dažbina? Šta treba uraditi da se unapredi sistem naplate poreskih dažbina? Zbog čega je neophodna reforma u oblasti parafiskala? Mnogo je pitanja, a odgovore nude Partner Solutions, KPMG, NALED i Institut Mihajlo Pupin u okviru Projekta za reformu neporeskih prihoda koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Oni su pokrenuli kampanju „Mesec parafiskala“, koja je startovala 3. juna sa pozivom građanima i privredi da na sajtovima jpd.rs i parafiskali.rs nominuju takse, naknade i druge neporeske dažbine koje ih najviše opterećuju, smatraju da su previsoke ili da se duplo plaćaju. 

Na ovaj način, može se reći, obeležavaju i deceniju rada na reformi neporeskih dažbina. 

Kampanjom "Mesec parafiskala" partneri na projektu žele da pokrenu dijalog o unapređenju sistema naplate neporeskih dažbina. Reforma u ovoj oblasti neophodna je, ističu, kako bi privreda i građani znali koje namete i zašto plaćaju. Takođe, Ministarstvo finansija imalo bi bolju kontrolu nad prihodima koje po ovom osnovu ostvaruju korisnici javnih sredstava i kako utvrđuju visinu taksi i naknada. Reformom bi se smanjio broj suvišnih dažbina koje nazivamo parafiskalima – integrisanjem srodnih ili ukidanjem duplih nameta za istu uslugu.

Duplih nameta nije malo. Pokretači kampanje iznose podatak da su samo na republičkom nivou popisali gotovo 1.200 neporeskih dažbina za koje se godišnje izdvoji skoro 150 milijardi dinara. Koje je ključno rešenje za problem velikog broja nameta i nepredvidivosti uvođenja novih? Preporučuje se formiranje javnog registra neporeskih dažbina, čija je preliminarna verzija pripremljena u okviru projekta. Uspostavljanje Registra neporeskih dažbina ključan je reformski korak u pravcu povećanja transparentnosti parafiskalnih prihoda. Registar bi bio javno dostupan i popisao bi sve neporeske dažbine na svim niovima vlasti.

- Javni registar imao bi konstitutivno dejstvo što znači da nijedna taksa, naknada ili dažbina ne bi mogla da se naplaćuje ukoliko nije objavljena u registru. Praktična vrednost registra ogledala bi se i u tome što bi građani i privreda na jednom mestu imali pregled svih neporeskih dažbina kao i informacije o iznosima, institucijama koje naplaćuju, razlogu zbog kojeg plaćaju, uplatnom računu i dr. Svaki organ koji naplaćuje dažbinu bi bio odgovoran za ažurnost podataka, a kontrolu nad registrom imalo bi Ministarstvo finansija - kaže Jelena Bojović, direktorka za regulatornu reformu u NALED-u.

Bojović pojašnjava da bi u cilju jačanja pravne sigurnosti i transparentnosti, Ministarstvo finansija moglo samo ili po prigovoru privrede i građana, da pokrene inicijativu kod nadležnog organa ukoliko se utvrdi da visina dažbine nije u skladu sa propisanom metodologijom ili nije dobro određena stvarna priroda dažbine.

Republičke neporeske dažbine propisane su u gotovo 500 zakona i podzakonskih akata, a slično je i na nivou gradova i opština jer su lokalni nameti propisani u više od 400 odluka. Zbog nedosledne primene metodologije za obračun, uočene su značajne razlike u iznosima dažbina između lokalnih samouprava.

- Analiza lokalnih administrativnih taksi koju smo sproveli u odabranih 15 lokalnih samouprava pokazala je da za isti zahtev u jednom mestu treba izdvojiti 20 dinara, a u drugom čak 300. Uz to, neretko se dešava da se iste radnje unutar jedne lokalne samouprave naplaćuju različito. Primera radi, za uverenje koje se koristi u zemlji naplaćuje se taksa od 500 dinara, a ukoliko se isti taj dokument izdaje za upotrebu u inostranstvu, usluga košta dvostruko više. Zato je važno propisati adekvatnu metodologiju za utvrđivanje visine dažbina, da visina odgovara stvarnim troškovima pružanja usluge i da se tako obezbedi da se one naplaćuju pravično i ujednačeno – poručila je Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova u KPMG.

Tokom kampanje predviđeno je i održavanje tri okrugla stola, sa privredom, poslovnim udruženjima, lokalnim samoupravama i drugim zainteresovanim stranama, na kojima će biti predstavljene analize o republičkim i lokalnim neporeskim dažbinama, kao i inicijativa za uređenje neporeskih dažbina u oblasti zaštite životne sredine. Okrugli stolovi biće prilika za diskusiju i prikupljanje predloga za reformu sistema neporeskih prihoda u Srbiji.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem