Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Donacije za opšte dobro skoro tri puta veće u 2020. godini

Dobročinstvo u Srbiji
Foto: Catalyst Balkans
Srpska ekonomija

Prema procenama Catalyst Balkans, u 2020. godini u Srbiji su građani i kompanije donirali više od 90 miliona evra za opšte dobro. Ukupan iznos donacija za prevazilaženje posledica pandemije iznosio je 42,1 odsto. To je rast dobrotvornih davanja od čak 2,7 puta u odnosu na prethodnu godinu.

Čak i davanja koja nisu povezana sa pandemijom premašuju za više od 10 miliona evra ukupna davanja u 2019. godini. Ovo je uvećalo prosečne donacije po pojedincu sa 4,9 evra u 2019. godini na 13 evra u prošloj godini.

„Nakon nekoliko godina u kojima su davanja građana bila veća od davanja poslovnog sektora, ove godine su kompanije donirale nešto više od polovine ukupne zabeležene darivane sume, dok donacije građana čine oko 35 odsto. Kompanije su najviše donirale državi za borbu protiv Kovid-19, a građani su aktivno donirali SMS-om za individualna lečenja sugrađana“, rekao je Nathan Koeshall, direktor Catalyst Balkans.

Ako bismo zanemarili činjenicu da su donacije namenjene ublažavanju posledica pandemije činile najveći deo ukupnih donacija, druge oblasti su ostale nepromenjene u odnosu na 2019. godinu – zdravstvo (25 odsto), podrška marginalizovanim grupama (14 odsto), smanjenje siromaštva (9 odsto) i obrazovanje (7 odsto).

„Dobročinstvo je ono što nas u vreme krize podseća da smo jedna zajednica, jedno društvo, i da možemo da gradimo budućnost samo ako postoje dijalog i saradnja. Preduslov je da u društvu postoji poverenje između donatora, primalaca i javnosti, a jedini način za to je potpuna transparentnost pri doniranju“, izjavila je Jelena Avramović, menadžerka programa pri Američkoj agenciji za međunarodni razvoj USAID.

U pogledu broja dobrotvornih akcija, najveći udeo među primaocima donacija uglavnom zauzimaju pojedinci i porodice što je ostalo nepromenjeno i u godini pandemije. Međutim, na osnovu procenata u odnosu na ukupna darivana sredstva, kod podrške pojedincima je taj procenat umanjen sa 11,4 odsto u 2019. godini na svega 4,4 odsto u 2020. Ipak, pandemija jeste promenila redosled primalaca jer je, za razliku od prošle godine, ka državi bio usmeren veći procenat donacija nego ka neprofitnim organizacijama, što je posledica vanredne situacije, kao i ukidanja PDV-a na donacije ka zdravstvenom sistemu Republike Srbije tokom vanrednog stanja.

Vanredno stanje je podstaklo i drugačije načine darivanja. Raniji trendovi kao i sveukupna slika dobročinstva je značajno promenjena u odgovoru na nove i drugačije potrebe. „Gledano u celini, izgleda da su građani u zemlji i dijaspori, kompanije i neprofitne organizacije bili brzi i efikasni u odgovoru na krizu, i suštinski su doprineli i pomogli državi u borbi protiv pandemije, iako su neki predlozi za uvođenje poreskih olakšica poput ukidanja PDV-a na donacije hrane izostali, a mogli su da pomognu u značajnoj meri“, rekao je Veran Matić, direktor Srpskog filantropskog foruma.

Istraživanje „Srbija daruje 2020 – godišnji izveštaj o dobročinstvu“ je deo Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije. Istraživanje je sproveo Catalyst Balkans u partnerstvu sa Trag fondacijom, uz dodatnu podršku Fondacije „Čarls Stjuart Mot“ i Fonda braće Rokfeler.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ