Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Glavna kontrola u Kneževini Srbiji

Zaboravljena istorija državne revizorske institucije
Piše: prof. dr Miloš Jagodić

Ideja o potrebi formiranja ustanove koja bi kontrolisala javna sredstva nalazila se još u ustavima Srbije iz 1835. i 1838, ali realizovana je iz političkih potreba posle dinastijske smene Obrenovića Karađorđevićima 1842. Novi režim formirao je ad hok komisiju, u okviru Državnog saveta, zakonodavnog tela i najvažnijeg centra moći u zemlji, za istragu ranije počinjenih pronevera državnog novca. Iz privremenog, komisija je prerasla u stalni organ.

Prvi zakon o Glavnoj kontroli donet je 1844. Njena dužnost je bila da pregleda račune svih javnih ustanova, radi na poboljšanju računovodstva u zemlji i obavlja redovne i iznenadne kontrole faktičkog stanja novca u kasama raznih državnih nadleštava. Izveštaje o radu podnosila je Državnom savetu. Prvi načelnik Glavne kontrole bio je dotadašnji računovođa Saveta, Jovan Ninić. Preostali personal činila su isprva još samo tri računoispitatelja, tj. revizora. Njihov broj je postepeno uvećavan.

Blagajnici državnih ustanova su u to vreme za tačnost podnetih računa odgovarali ličnom imovinom. Ipak, Glavnoj kontroli zakonom nisu bila data sudska ovlašćenja, tako da su se nedostaci koje bi otkrila u računima mogli naplatiti samo u redovnom sudskom postupku, uz prethodno stavljanje hipoteke na imovinu blagajnika. Ovo je bio jedan od osnovnih nedostataka u ustrojstvu Glavne kontrole. Otklonjen je novim zakonom iz 1858, kada su rešenja Glavne kontrole po pravilu postala izvršna.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ