Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

REFINANSIRANJE STAMBENIH KREDITA ISPLATIVO, ALI TRAŽI DOBRE ŽIVCE

Piše: Sanja Radinović

Građani koji su pre pet godina uzeli stambeni kredit od 50.000 evra s kamatom od šest odsto danas refinansiranjem mogu da uštede i više od 10.000 evra. Računica pokazuje da bi stambeni kredit uzet na 30 godina, po aktuelnoj kamati od oko tri odsto, platili umanjen za 14.000 evra. Mesečna rata bi bila, dakle, smanjena za oko 60 evra, ali uz jedan uslov sa velikim “U”. Naime, kako nerado priznaju bankari, građani koji žele da refinansiraju svoj stambeni zajam moraju da budu spremni da i po drugi put prođu kroz komplikovane zahteve i proceduralnu agoniju koja ih je pratila i kod uzimanja prvog stambenog kredita.

Pođimo redom. Isplativost ne spore ni bankari.

– U zavisnosti od toga kolika je bila efektivna kamata, kao i od toga koliki je preostali period otplate, moguća ušteda obično iznosi od nekoliko do više hiljade evra. Refinansiranje stambenog kredita se, dakle, uvek isplati, čak i kad je ušteda na troškovima kredita nešto manja, ali zbog niže kamatne stope vi refinansiranjem sebi obezbeđujete znatno manju mesečnu ratu, pa ćete u narednim godinama imati mnogo više sredstava u kućnom budžetu. Ukoliko, dakle, refinansiranjem sebi i svojoj porodici omogućite da na ime kamate uštedite više hiljada evra, onda je to svakako dobra odluka – kaže za naš magazin Mirjana Mitrović, izvršni direktor u Prokredit banci, gde kamata na stambene kredite iznosi tek 2,79 odsto godišnje, što je i više nego upola manje u odnosu na samo pre pet godina.

Drugo pitanje koje građane najviše interesuje jeste koliki su troškovi refinansiranja? Računica pokazuje da na 40.000 evra duga banci oni u startu dostižu i preko 1.500 evra. Bez toliko novca, dakle, ne može se ni krenuti s refinansiranjem zajma.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ