Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uzgoj svinja – temelj naše državnosti

Piše: Željko Ivanji

U Srbiji su od najdavnijih vremena gajene svinje. One su bile, kako kaže Vuk Karadžić, “pravi i najveći užitak narodni; jedno što ih je zbog šuma lasno zapatiti i držati, a drugo što se u svako doba godine mogu prodati”. Iz ovog citata jasno se vidi da je u Srbiji u to vreme najzastupljenije bilo svinjogojstvo, ono najprimitivnije, ali svakako najzdravije, jer se za ishranu svinja koristio žir. “I najsiromašniji seljak imao je po nekoliko brava svinja. Nepregledne šume davale su obilato žira za njih, te su odgajivane gotovo bez ikakvih troškova i velikih teškoća“, navodi Karadžić.

Trgovina svinjama je još pre kneza Miloša postala osnovna grana srpske spoljne trgovine, koja je umnogome uticala i na izbijanje Prvog srpskog ustanka. Naime, tokom 18. veka došlo je do važne promene u načinu biranja kneževa (najviša srpska vlast u jednoj oblasti pod Turcima). Imućnije porodice, naročito one koje su se bavile uzgojem svinja, u mnogim oblastima su dobijale funkciju kneza. Knežine su bile teritorijalne jedinice formirane pod turskom vlašću. U njima je srpski narod pod Turcima imao svoju samoupravu. Sastojale su se od manje ili veće grupe sela, a na čelu im je stajao izabrani knez. Kneževi su, između ostalog, obavljali prikupljanje poreza, što je moglo da im donese pristojnu zaradu.

I vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe, posle hajdučke karijere postao je jedan od najuspešnijih trgovaca svinjama u Beogradskom pašaluku. Obogatio se, bar prema tadašnjim srpskim merilima, zahvaljujući svojim vezama u Austrijskom carstvu.

Na izbijanje Prvog srpskog ustanka znatno je uticala pohlepa janjičara i preveliki porez na stoku, posebno na svinje. Kao začetnici nove srpske aristokratije, kneževi su se suprotstavili janjičarima i tako su događaji krenuli u pravcu ustanka.

Kako je to mogao jedan utučeni narod da iz sopstvenih sredstava, bez ikakve novčane pomoći sa strane, vodi ratove od 1804. do 1817. i još da postavi temelje buduće državnosti, koja je zahtevala znatne troškove? Kako je moglo u to doba da se ustanak počne, izvede i da se posle njegovog sretnog završetka momentalno pristupi plaćanju velikih poreza kojima je finansiran budžet države?

Odgovor na postavljena pitanja glasi da je Srbija tog vremena imala vrlo velik izvoz, a gotovo nikakav uvoz, i da je izvoz bio u artiklu koji se i u najtežim prilikama stalno razmnožavao. Naime, godišnje se izvozilo svinja u iznosu od deset miliona groša.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ