Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Medicinski turizam ima šansu u Srbiji

Prof. dr Jana Bacijalu
Piše: Ljiljana Staletović

Kada je odlučila da iz Grčke dođe u Beograd da bi se posvetila antiejdžingu, sagovornica Srpske ekonomije prof. dr Jana Bacijalu nije naišla na razumevanje svojih najbližih. Ratovi, embargo, bombardovanje i niz drugih problema nisu davali puno nade za uspeh. Ipak, vođena osećajem da će uspeti ako dobro bude radila svoj posao, uz razumne cene, dr Bacijalu nije posustala i pre 15 godina u Beogradu je otvorila kliniku. Danas je specijalista estetske i antiejdžing medicine, fizikalne medicine i rehabilitacije, a njen centar za mezoterapiju Dr Ioanna Batsialou član je opšte bolnice Medigroup.

Koliko su građani u Srbiji zainteresovani za medicinske usluge koje nudite vi i vaša klinika?

Ljudi u Srbiji drže do sebe, žele da izgledaju lepo, a mi imamo kvalitetne preparate i trudimo se da ostvarimo cilj– da neko ne izgleda samo lepo spolja, već da bude lep i iznutra. Počeli smo s mezoterapijom, botoksom, a onda dopunili svoju ponudu dermatološkim uslugama. Kupili smo laser koji je jedan od najboljih u svetu u oblasti antiejdžinga. Bavimo se kvadro medicinom, homeopatijom, doktorka koja se time bavi je šef odeljenja za kvadro medicinu u Srbiji. Imamo i doktora koji se bavi ishranom, funkcionisanjem metabolizma. Bavimo se kako spoljašnjim tako i unutrašnjim izgledom čoveka.

Da li je vaša profesija isplativa na srpskom tržištu kad se ima u vidu da je ekonomski standard naših građana veoma nizak i da im intervencije koje nudite nisu baš dostupne?

Generalno posmatrano, žene i muškarci na Balkanu umeju dobro da se održavaju, Srpkinje su lepe žene, Srbi su visoki, imaju duge ekstremitete i veoma lepo lice, sve disproporcije
adekvatne za Evropu. Međutim, naše intervencije su često potrebne. Što se tiče cena, tretman koji u mojoj klinici košta 200-300 evra u Engleskoj je 1.000 funti, a u Švajcarskoj 1.000
franaka. Ako čovek ima dobar odnos sa svojim klijentom, koristi kvalitetne i dugotrajne materijale koji ne dovode do toga da pacijent dolazi često na tretmane, onda će steći redovne klijente. U tom slučaju se dolazi do održivog finansijskog stanja. Moje kolege u inostranstvu zarađuju sa pet pacijenata onoliko koliko ja sa 20-30. Ali vremenom to ima veći efekat. Naravno, niko ne može da zna šta mu nosi sudbina. Da sam ostala u Grčkoj, koja sada ima ozbiljne finansijske probleme, i ja bih ih imala. No, ja sam u Srbiji i nemam komplikacije i probleme. Moraju da se imaju u vidu razni parametri. Čovek ponekad mora da bude i hrabar i mudar, mora da kreira svoj biznis plan, da ustanovi šta je isplativo.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem