Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta zaista stoji iza sukoba SBB sa kompanijama Telekom i Telenor

Poslovna saradnja nije kartel
Srpska ekonomija

Spajanje ili saradnja, ugrožavanje konkurencije ili liberalizacija tržišta, formiranje kartela ili pak uobičajena praksa na domaćem i na svetskom telekomunikacionom polju... Ovo su poslednjih dana bila oprečna tumačenja dešavanja u kom su akteri kompanije "Telekom Srbija", "Telenor" i SBB, pišu Večernje novosti.

Već danima operater kablovske i satelitske televizije SBB spočitava "Telekomu" da se spaja sa "Telenorom", a da se iza toga krije namera da potisne SBB sa tržišta, pa time i medije u njihovom vlasništvu, podseća Bojana Caranović, autor teksta pod naslovom Poslovna saradnja nije kartel: Šta zaista stoji iza sukoba SBB sa kompanijama "Telekom" i "Telenor".

Na koncu svega je, prema SBB, gušenje medijskih sloboda. Sa druge strane, u "Telekomu" i "Telenoru" čvrsto negiraju ove optužbe. Tvrde da je sporazum o poslovnoj saradnji koji su te dve kompanije potpisale nova ponuda na tržištu, uz to zakonita i korisna za klijente. Državni operater podvlači da nemaju nameru da se spajaju sa "Telenorom" i "kartelišu tržište" već da je reč o redovnoj ugovornoj saradnji koja je u potpunosti u skladu sa evropskim standardima i praksom.

- "Telekom Srbija" i kompanija "Telenor" se ne spajaju, niti je to bilo kada bio plan. "Telekom Srbija" namerava da po komercijalnim uslovima iznajmljuje svoju optičku infrastrukturu "Telenoru" - kažu u "Telekomu". - Time se značajno liberalizuje tržište telekomunikacija u Srbiji.

Ovakva saradnja donela bi brojne pogodnosti korisnicima i pospešila konkurenciju i inovacije u telekomunikacionoj industriji, što je osnovna namera obe kompanije. Bakarna telekomunikaciona infrastruktura "Telekoma Srbija" već je liberalizovana i koristi je više operatera, uključujući i SBB, a ovo je početak liberalizacije optičke infrastrukture, što je, inače, raširena praksa u Evropi. Ovo nije ekskluzivna ugovorna saradnja. "Telenor" je samo prva kompanija sa kojom nameravamo da imamo ovakvu vrstu saradnje.

LUČIĆ: NUDILI SMO IM RAZMENU

- POŠTO u SBB pričaju o gušenju medija, bitno je da se zna da smo njima nudili razmenu kanala - kaže, za "Novosti", Vladimir Lučić, direktor "Telekoma". - Iako nisu prihvatili, SBB je pustio EON paket za sve, tako da svaki MTS korisnik suštinski može da gleda "Junajted medija" kanale. Obrnuto, i SBB korisnik može da gleda "Telekom" kanale preko "Arena klaud aplikacije". "Telenor" i VIP će sigurno ući u segmente fiksne telefonije, bilo kroz optiku, ili 5G. Za "Telekom" je strateški bolje da izađe u susret budućnosti i ponudi mobilnim i ostalim operaterima rentiranje optičke infrastrukture pod jednakim uslovima.

Stručnjaci iz oblasti telekomunikacije potvrđuju da je ono što se poslednjih dana u medijima naziva pravljenjem kartela, u 19 zemalja Evropske unije česta situacija na tržištu. Takođe dodaju da nije novina ni kod nas, a da bi to i sama SBB mogla da zna jer je "do juče" bila u povlašćenom položaju, godinama besplatno koristeći državne resurse.

Da je ovakav vid poslovne saradnje uobičajen ne samo kod nas, već i u svetu, smatra Miloš Rajković, član Republičke radiodifuzne agencije od 2011. do 2017. godine. Kako, za "Novosti", tvrdi, na delu je pokušaj da se finansijski interes i profit u javnosti predstave kao medijska i politička priča.

- Svakog dana se u svetu potpiše na desetine takvih ugovora - kaže Rajković. - Uobičajena je praksa da ovakve kompanije potpisuju ugovore o poslovnoj saradnji i tako se bore za svoje interese i profit. Osim toga, sličan takav ugovor o saradnji imali su i "Telenor" i SBB, pa se ne sećam da se tada podigla ovolika prašina. Ugovor o kom se govori usmeren je na to da participacija na tržištu udruženih bude veća, verovatno se mogu očekivati i neke povoljne ponude za građane i sve je zakonito. To nije sporno, ali jeste to da SBB umesto da ukoliko dođe do smanjenja prihoda izađe sa ponudama smanjenja zakupa, troškova, nove ponude za svoje klijente, oni idu na kartu pravljenja buke i priču o ugrožavanju medijskih sloboda.

Ovim ugovorom, "Telenor" će zapravo biti u prilici da osim optike od "Telekoma Srbija" kupi i sadržaje, ali će imati i mogućnost izbora da sadržaje kupuje i od drugih proizvođača i distributera, kao i mogućnost da proizvodi sopstvene programe. U "Telenoru" dodaju da je njihova ambicija da uđu u oblast interneta i televizije, kao samostalna kompanija, ne spajajući se ni sa kim.

- Što se tiče širokopojasnog interneta i TV sadržaja, građani Srbije danas mogu da biraju između vrlo ograničenog broja i ponuda kompanija. Mi želimo da uvedemo novu i drugačiju ponudu, a ne da uklonimo sa tržišta bilo koju postojeću - kažu u "Telenoru". - Pojava trećeg konkurenta u ovoj oblasti donosi liberalizaciju tržišta, zdraviju konkurenciju, nova ulaganja i dobrobit za sve: korisnike, tržište telekomunikacija i celo društvo.

SVE SE RADI PO ZAKONU

"TELENOR" ima veoma dobru infrastrukturu u Srbiji, sa više od 2.200 baznih stanica i 6.100 kilometara optičkih kablova, ali kada su potrebni dodatni kapaciteti, kako bi se pružila što bolja usluga korisnicima, komercijalno iznajmljuje infrastrukturu od različitih partnera, uključujući i "Telekom" i SBB - objašnjavaju u "Telenoru". - Zakup infrastrukture je uobičajena i zakonita poslovna praksa svih operatera. Trenutno nemamo određeni proizvod ili uslugu koje bismo najavili, ali o razvoju i pripremi moguće buduće ponude, otvoreno razgovaramo sa svim potencijalnim provajderima medijskih sadržaja i drugim partnerima. Naša ambicija ni u kom slučaju nije ugrožavanje slobode medija u zemlji.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ