Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Slikom predstavlja Srbiju

Slikar Siniša Labus
Fotografije: privatna arhiva
Piše: Ljiljana Staletović

Slab je onaj umetnik koji se bavi samo jednom temom, govorio je Leonardo da Vinči. Teme slikara Siniše Labusa su različite. Podjednako je uspešan u slikanju portreta, pejzaža, mrtve prirode, mitoloških kompozicija... U razgovoru za naš list otkriva da inspiraciju nalazi u ljudima, prirodi, predmetima, koji su i u fokusu njegovog rada. Kaže da u svojim delima prikazuje nacionalne vrednosti.

– Čak i kada slikam mrtvu prirodu, na slikama su predmeti koji se koriste u Srbiji. Ukratko, na mojim slikama je sve ono što ova zemlja može da iznedri – kaže Labus.

Rečeno – učinjeno

Crtanjem je počeo da se bavi kao dečak, posmatrajući majku, koja se amaterski bavila slikarstvom. Kada se našao na životnoj raskrsnici, odlučio je da upiše Ekonomski fakultet, a bavio se i džudoom. Slikarstvo je bilo u drugom planu. Poznanstvo s vajarem Vukom Bojovićem predstavljalo je prekretnicu u njegovom životu.

– „Mali, ostavi to, završi fakultet”, rekao mi je Vuk kada sam mu pokazao svoj rad. Otišao sam kući povređen i rekao sebi da ću slikati. Rečeno – učinjeno. Kupio sam knjige o slikarstvu, učio, putovao, obilazio muzeje i galerije, oduševljavao se delima starih majstora. Kada sam uradio svoju drugu sliku, otišao sam kod Vuka Bojovića. Odmah me je preporučio slikaru Draganu Maleševiću Tapiju, od koga sam naučio tehniku slikanja. Tapi mi je poklonio štafelaj koji i danas koristim – priča Labus.

Vuk Bojović je na njegov rad gledao u širem smislu, akademski. Bojović je kod Labusa ne samo probudio umetničku crtu već je u njemu razvio i ljubav prema književnosti, životinjama, otvorio mu nove dimenzije i horizonte… Dragan Malešević Tapi je na Labusov rad gledao kao na budući poziv nesuđenog ekonomiste. Labus je odlučio da napusti fakultet i posveti se slikarstvu. I, kako kaže, nije se pokajao.

– Prvu sliku „Tigrovi u vodi” naslikao sam po Tapijevoj strukturi. On ju je prodao po ceni koja je bila u visini dve mesečne stipendije koje sam dobijao kao džudista. Imao sam dva jaka čoveka iza sebe i počeo sam da se snalazim na likovnoj sceni – nastavlja Labus.

Dve decenije rada

tada je prošlo više od 20 godina. Uradio je na stotine slika. Izlagao je u Beogradu, Novom Sadu, na Zlatiboru, u Oslu, Geteborgu, Čikagu, Njujorku… Njegove slike nalaze se od Kalifornije do Uzbekistana, izložene su u Istorijskom muzeju u Beogradu, u brojnim galerijama… Među tim slikama posebno se ističu portreti i pejzaži.

– Portreti su najzahtevniji za rad. Uradio sam ih četrdeset, među kojima su portreti sve četvorice srpskih vojvoda, heroine Milunke Savić, naučnika Nikole Tesle, Milutina Milankovića… Najponosniji sam na portret patrijarha Pavla, koji je obišao svet. Danas se jedan nalazi u Patrijaršijskom muzeju u Beogradu, a drugi u Muzeju Ruske pravoslavne crkve u Moskvi – ističe Labus.

Slike koje radi brzo nalaze kupce. Putuje, slika, kopira stare majstore, a uzor su mu bili Rembrant, Karavađo, Ruben, Uroš Predić, Paja Jovanović. Od predstavnika baroka, visoke renesanse i realizma u ruskom slikarstvu 19. veka na koje se ugleda posebno izdvaja španskog slikara Dijega Velaskeza i ruskog Ilju Rjepina.

Godine 2002. od jednog našeg biznismena iz Londona stigla je ponuda da radi slike za tržište Kalifornije. To su bile tematske slike mrtve prirode sa starim vinima, od čije je prodaje kupio stan u Beogradu. Dosta je slikao i slika za domaće tržište.

Siniša Labus živi i stvara u Srbiji, a njegove slike lako prelaze granice. Posle 23 samostalne izložbe i nekoliko kolektivnih, od kojih se izdvajaju one u Vašingtonu, Njujorku i Čikagu, smatra da je uspeo u onome što je želeo.

– Uspeo sam u dve stvari. Prva je da svoje radove plasiram, a druga da lepu reč o našoj zemlji proširim po svetu – zaključuje Labus.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem