Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Četvrta industrijska revolucija – izazovi budućnosti

Srpska ekonomija na Kopaonik biznis forumu
Piše: Ljiljana Staletović

Koliko smo spremni za promene koje industrija 4.0 donosi? Da li je naš obrazovni sistem sposoban da podrži industriju 4.0? Na koji se način definiše politika inkluzivnog rasta i kakva je veza sa strategijom pametne specijalizacije? Kakav je odnos industrije 4.0 i pojedinih industrijskih grana?

To su neka od pitanja na koja su dati odgovori na 27. Kopaonik biznis forumu (KBF), koji je od 1. do 4. marta održan u Kongresnom centru hotela „Grand” na Kopaoniku.

Srbija ima makroekonomsku stabilnost i postoji fiskalni prostor za održivi rast, jedan je od zaključaka Foruma čija je centralna tema bila „Četvrta industrijska revolucija – izazovi budućnosti”. Više vremena bilo je posvećeno temama zajedničkim za region, što je dalo poseban značaj ovogodišnjem skupu i najavilo njegovu regionalizaciju.

Tokom četiri dana dat je pregled stanja globalne ekonomije, ali i ekonomije Evropske unije i Zapadnog Balkana. Ukazano je na dobre ekonomske rezultate koji su postignuti između dva foruma, ali je rečeno i da se moraju sprovesti reforme u svim oblastima društva.

Centralna tema podjednako je važna za sve zemlje u regionu, jer su, kako je rekao predsednik Saveza ekonomista Srbije i programskog odbora KBF Aleksandar Vlahović, u toku velike dramatične promene koje će izmeniti svet. Izmeniće se i način na koji će se proizvoditi, distribuirati i razmenjivati vrednost. To će, kako je primetio, promeniti odnose između pojedinaca, a onda i svih institucija i samog pojedinca.

Digitalizacija i druge teme

Iako je nekoliko učesnika otkazalo dolazak zbog koronavirusa, brojni privrednici, akademici, naučni radnici, predstavnici međunarodnih finansijskih organizacija i onih koje kreiraju ekonomsku politiku, u argumentovanoj raspravi ponudili su kvalitetno održiva rešenja za niz tema o kojima se razgovaralo na panelima i odgovorili na postavljena pitanja.

Između ostalog, razgovaralo se o obrazovanju koje, kako se čulo, mora da bude stub razvojne politike ne samo naše zemlje nego i čitavog regiona. Bilo je reči i o veštačkoj inteligenciji, digitalizaciji, pametnoj specijalizaciji, politici zapošljavanja, odlivu mozgova.

Iako je u poslednjih pet do sedam godina napredovala za oko 50 mesta i sa 135. popela se između 80. i 90. Srbija i dalje ozbiljno treba da se pozabavi pitanjem kako da zadrži talente u zemlji, zaključeno je na panelu „Politika zapošljavanja: kako zaustaviti trend odliva mozgova”.

Razgovaralo se i o klimatskim promenama, cirkularnoj ekonomiji, kreativnoj, konditorskoj i bankarskoj industriji 4.0…

Jelena Ristić, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji „Mastercard”, naglasila je da je preduslov otvorenog bankarstva u Srbiji usvajanje PSD 2 regulative EU. Prema njenim rečima, open banking je globalni trend čiji je cilj da poveća konkurenciju i da nas sve podstakne da budemo što inovativniji.

Ristićeva je učestvovala i na panel-diskusiji „Rodna ravnopravnost kao preduslov održivog razvoja na lokalnom nivou”, na kojoj je, između ostalog, rekla da se u kompaniji „Mastercard” rukovode sa dva imperativa poslovanja, a to su raznolikost i ravnopravnost – digitalna, rodna, verska.

Kompanija „Mastercard” ove godine učestvovala je na više panela, a izvršni potpredsednik poslovnog razvoja i inovacija za tržišta Evrope Milan Gauder održao je govor tokom svečanog otvaranja. Gauder je bio i moderator panela „Kako ćemo plaćati sutra”. Moderator panel-diskusije „Digitalna transformacija – perspektiva industrije 4.0” bio je Nikola Mehandžić, direktor poslovnog razvoja za tržišta Zapadnog Balkana.

Regionalni karakter

Nastojanja Saveza ekonomista Srbije, organizatora Foruma u partnerstvu s kompanijom „Mastercard”, koja je Srpskoj ekonomiji omogućila izveštavanje sa srpskog Davosa, da ovom događaju daju regionalni karakter nesumnjivo su uspela. To potvrđuje i činjenica da je više od trećine panela posvećeno regionu koji, kako je primetio generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadni Balkan Safet Grdžaliju, mnogo bolje izgleda iznutra nego spolja.

– Dobro je što je poslovna zajednica regiona pokazala da ne poznaje barijere i granice i da trgovina uvek pronalazi put – istakao je Grdžaliju.

Na panelu „Zapadni Balkan: regionalna ekonomska zona” naglašeno je da bi trgovina u regionu bila jednostavnija kada ne bi bilo granica i kada bi postojao slobodan protok kapitala. Učesnici su se složili da bi region trebalo da se promoviše kao celina kako bi privukao više stranih direktnih investicija. Rečeno je i da bi zemlje trebalo da rade na zajedničkoj strategiji za zaustavljanje migracija.

Na Forumu je, između ostalog, naglašeno da je razvoj infrastrukture u regionu – pretpostavka čvršćeg povezivanja, te da je ulaganje u puteve donelo dobre rezultate u prethodnoj godini, kao i da je Srbija uveliko ušla u petu brzinu kada je u pitanju ta oblast. Iznet je i podatak da je u poslednje dve godine Evropska investiciona banka izdvojila oko pola milijarde novih finansijskih sredstava za razvoj transportne regionalne infrastrukture koja bi trebalo da poveže zemlje regiona i Srbiju, kao i Srbiju sa zemljama regiona i EU.

„Zapadni Balkan – prognoza makroekonomskih kretanja” bio je naziv specijalnog panela na kome je, između ostalog, zaključeno da je EBRD krajem prošle godine prognozirao ekonomski rast Zapadnog Balkana za 2020. godinu između tri i četiri odsto. Izraženo je i strahovanje da će koronavirus usporiti rast svetske ekonomije, što će se odraziti i na Zapadni Balkan.

Pored predstavnika privrednih komora zemalja regiona, posebni gosti bili su i bivši predsednici država i vlada iz regiona: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Albanije i Srbije. Oni su razgovarali o viziji Zapadnog Balkana do 2030. godine, izvesnosti učlanjenja u EU, migrantskoj krizi, ali i negativnim demografskim tokovima, jer sa Zapadnog Balkana samo u zemlje Evropske unije svake godine ode 220.000 ljudi.

Bilo je reči i o proširenju EU. Na panelu na temu „Geopolitički reality check”, ambasadori EU, Italije, Austrije i Nemačke u Srbiji, Sem Fabrici, Karlo lo Kašo, Nikolas Luteroti i Tomas Šib, naglasili su da je nova metodologija o proširenju Evropske unije jasna, te da se sve i dalje zasniva za reformama i vladavini prava.

Bilo je još zanimljivih tema i diskusija, ali u najkraćem, i ovogodišnji srpski Davos bio je svojevrsni sajam ideja i interaktivna platforma za razmenu mišljenja, argumentovanu, konstruktivnu raspravu, uz sagledavanje ključnih reformskih izazova iz političkog, privrednog i ekonomskog ugla.

Upravo ono što su organizatori i postavili kao cilj.

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ