Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pokrenut projekat Ekoopština

Beograd
Srpska ekonomija

Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, NALED i SKGO, zajednički su otvorili prvo izdanje konkursa „Ekoopština”.

Projekat „Ekoopština” je:

- francusko-srpska platforma za saradnju na izazovima održivog grada, kroz identifikaciju dobrih praksi razvijenih na lokalnom nivou u Srbiji kao i u Francuskoj, koje će biti predstavljene tokom seminara organizovanih za lokalne zajednice u Srbiji od 17. maja do 14. juna .

- konkurs otvoren za sve srpske opštine u 4 kategorije (upravljanje otpadom, održivo upravljanje vodom, energetska efikasnost zgrada, pametni gradovi) na kojem će biti nagrađeno ukupno 8 srpskih opština koje će biti pozvane na studijska putovanja u Francusku .

- konkurs otvoren za sve nastavnike i učenike u Srbiji koji rade na zaštiti životne sredine.

Pozvani su svi gradovi i opštine Srbije da učestvuju na seminarima i da svoje projekte podnesu do 30. Juna 2022. godine. Pozvani su nastavnici i učenici da se prijave u svojoj kategoriji do 30. maja 2022. godine.

Najnoviji izveštaj Međuvladinog panela za klimatske promene i obaveze preuzete na COP26 u Glazgovu su istakli potrebu da se preduzmu konkretne mere na zaštiti životne sredine. NJ.E. Pjer Košar, ambasador Francuske u Srbiji je naglasio „ključnu ulogu lokalnih vlasti u zaštiti planete, našeg zajedničkog dobra”, „Ekoopštinom želimo da promovišemo gradove i opštine koje se „konkretnim akcijama” bore na lokalnom nivou, kao i da ohrabrimo ekološku svest građanstva“.

Dina Louda, predsednica Instituta Veolia (think-tank kompanije Veolia), jednog od svetskih lidera u oblasti ekoloških usluga za industriju i javne aktere sa više od 180.000 zaposlenih, doputovala je u Srbiju na predstavljanje konkursa „Ekoopština”. Ona je podelila svoje ubeđenje da „gradovi imaju centralnu ulogu suočeni sa izazovima klime, biodiverziteta, resursa – posebno vode – i zagađenja “.

Podršku inicijativi „Ekoopština” izrazili su i Zoran Semenović, potpredsednik SKGO i predsednik opštine Šid, kao i Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a. Prema rečima gospodina Semenovića : „Od nas kao lokalne vlasti se očekuje mnogo i ta očekivanja postaju sve veća tako da su za nas veoma važna iskustva francuskih partnera” i „pozivam sve gradove i opštine da uzmu učešće u konkursu”. Violeta Jovanović je istakla posvećenost NALED-a u ovoj oblasti : „Životna sredina je jedan od strateških, reformskih prioriteta NALED-a koji se realizuje radom na unapređenju prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada, otpada od stakla i hrane, upotrebljenih baterija i sijalica i električnog i elektronskog otpada. Učešćem u projektu ”Ekoopština” želimo da promovišemo najbolju praksu u angažovanju lokalnih zajednica na unapređenju kvaliteta vode i vazduha i jačanju partnerstava javnog i privatnog sektora u dostizanju ciljeva zaštite životne sredine”. Mirjana Lučić, generalna direktorka Saint-Gobain-a, deli ovo opredeljenje : „Ovo je jedan od razloga zašto smo deo projekta ”Ekoopština”, jer želimo da gradimo bolju i zdraviju sredinu za buduće generacije u Srbiji. Nadam se da će lokalne samouprave koje ulažu u očuvanje životne sredine prepoznati potencijal projekta, baš kao što je to učinio i Saint-Gobain. Naš primarni fokus je da ulažemo u održivost, inovativne proizvode i pratimo sve faze njihovog životnog ciklusa, od razvoja, pa sve do reciklaže sledeći slogan “Making the world a better home”. Sve ovo je i deo ciljeva projekta ,,Ekoopština“.”

Nebojša Grbušić, generalni direktor Veolia Srbija, ističe znacaj formiranja platforme poput ,,Ekoopština“ za razmenu između aktera u sektoru održivog grada : „ Veolini zaposleni u Srbiji su spremni da prenesu praktično znanje i iskustvo javnim preduzećima, lokalnim samoupravama i nadležnim ministarstvima. Ovo dalje može da rezultira primenom savremenih i dokazanih načina za rešavanje ekoloških izazova koji postoje u Srbiji. Benefiti ovog pristupa koje kao društvo i država možemo da ostvarimo su višestruki, počev od optimizovanih investicija u nova postrojenja za tretmane voda i upravljanje otpadom, preko njihovog pouzdanog i dugotrajnog rada uz smanjene operativnih troškova rada, do povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva.”

Po rečima Norberta Paica, predstavnika kompanije Decathlon u Srbiji : „Nadamo se da će ovaj prvi korak nagrađivanja škola sa najboljim rezultatima inspirisati buduće generacije da razmišljaju „zelenije”.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ