Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podrška najmlađima u školskim obavezama

Svetski dan Roma
Srpska ekonomija

Pandemija je suočila s dodatnim izazovima ljude koji žive na marginama društva, a jedna takva velika i posebno ugrožena grupa su Romi. Svetski dan Roma 8. april je prilika da se slavi romska kultura, ali još važnije, da se ukaže na probleme s kojima se ova populacija suočava. Najveći su diskriminacija, ostvarivanje prava na obrazovanje, pristup zdravstvenoj zaštiti i nezaposlenost.

Kada je reč o obrazovanju, romska deca ne dolaze u školske klupe sa istim znanjem kao deca iz većinske populacije, jer prema podacima Unicefa svega sedam odsto njih pohađa pripremni predškolski program. Problem predstavlja i nedovoljno poznavanje srpskog jezika, kao i nepovoljna materijalna situacija porodica, zbog koje se mladi Romi ređe odlučuju za nastavak obrazovanja nakon osnovne škole. Dok 64 odsto upisanih učenika i učenica iz romskih naselja završi osnovnu školu, samo 28 odsto dece iz romskih naselja pohađa srednju školu, a među njima je svega 27 procenata devojčica. Zbog toga je veliki broj romskih porodica bio uključen u program „Podrška integraciji dece u obrazovni sistem Srbije“, koji je od oktobra 2020. godine sprovodila Nacionalna asocijacija roditelja i nastavnika Srbije (NARNS), u saradnji sa Nemačkim informativnim centrom za migracije, stručno obrazovanje i karijeru (DIMAK). Program je namenjen deci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima tokom školovanja, a tu pored Roma spadaju i povratnici iz Nemačke i drugih zemalja, deca iz materijalno osetljivih porodica, odnosno sva deca koja su u riziku od ranog napuštanje školovanja.

Nikola Nikolić je jedan od 277 učenika i 119 članova njihovih porodica kojima su aktivnosti ovog jednogodišnjeg projekta pomogle da napreduju u obrazovanju. Ovaj učenik četvrtog razreda osnovne škole „Vladislav Petković Dis“ u Beogradu zavoleo je učenje i za kratko vreme uspeo da sustigne svoje vršnjake u ostvarenim školskim uspesima. Nikola od rođenja živi sa bakom i dekom koji imaju dobru volju ali ne mogu mnogo da mu pomognu u učenju i izradi domaćih zadataka. Baka je i teško bolesna, pa je Nikola često je prinuđen da se sam stara o sebi. Zorica Vukajlović, predsednica Društva učitelja Beograda i koordinatorka ovog projekta, odmah na početku je primetila da Nikola nema razvijenu naviku da svakodnevno radi domaće zadatke onoliko koliko zna i može. Zajedno sa kolegom na projektu, Branislavom Mitrovićem, koji radi kao romski pedagoški asistent u Nikolinoj školi, pobrinula se da dečak stvori radne navike i napravi raspored aktivnosti, a paralelno su radili i na razvijanju i bogaćenju njegovog rečnika.

„Zaista smo ponosni na njegov uspeh. Uz našu pomoć Nikola je uspeo pre svega da se oslobodi i da poboljša verbalnu komunikaciju. Počeo je da iskazuje svoje potrebe. Polako usvaja i naviku svakodnevne izrade domaćih zadatka i učenja,“ istakla je Zorica Vukajlović.

Promene u Nikolinim radnim navikama u odnosu na trenutak kada je počeo da dobija podršku u okviru projekta primetila je i njegova učiteljica. Rekla je da je uspeo da sustigne svoje vršnjake, da je stekao više samopouzdanja i počeo da učestvuje u aktivnostima tokom časova. Zorica i Branko su uz pomoć bake obavili razgovor sa njim i bakom i složili se da mu je i nadalje potrebna podrška oko učenja da bi uspešno završio školovanje i ostvario svoj san. Kad poraste voleo bi da bude automehaničar i pomogne porodici kojoj je trenutno jedini prihod u kući onaj koji deka zaradi u gradskoj čistoći kao čistač ulica.

U okviru Projekta obezbeđeni su redovni dopunski časovi, pripremna nastava za upis u srednje obrazovanje, pružana je podrške u učenju i pisanju domaćih zadataka i ostalim učenicima u Beogradu, Kraljevu, Leskovcu, Novom Pazaru i Zrenjaninu. Takođe su sprovedeni programi profesionalne orijentacije za male maturante, a za njihove porodice organizovane informativne sesije, radionice o roditeljstvu, a pružena je i administrativna podrška u vidu pribavljanja dokumentacije, ostvarivanja prava na afirmativne mere i sl.

Projekat „Podrška integraciji dece u obrazovni sistem Srbije“ realizovan je u okviru globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj” (PME) koji u Srbiji sprovodi GIZ. Program je deo šire inicijative „Povratak u nove šanse” koja ima za cilj stvaranje održivih mogućnosti za ostanak i stvaranje perspektiva za budućnost podsticanjem zapošljavanja u matičnoj zemlji.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ