Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zdrava konkurencija nije na odmet

Mladi i uspešni ljudi: Danijela Miljković
Piše: Vesna Zdravković

Danijela Miljković je mlada kozmetičarka koja je još iz srednjoškolskih dana izabrala svoj profesionalni put. Počela je kao maser terapeut da bi kasnije obavljala i ostale kozmetičke usluge. Naša sagovornica je uporna, kreativna, edukuje se, kontinuirano radi na sebi i kaže da samo stalno ulaganje u posao doprinosi da usluga bude kvalitetna, a korisnici kozmetičkih tretmana zadovoljni.

Mezoporacija, mikrodermoabrazija, ultrazvučne špatule, hemijski pilinzi i biorevitalizacija samo su neki od tretmana kože kojima se poslednje četiri godine posvetila Danijela Miljković. Naša sagovornica ima trideset pet godina. Mama je dve devojčice, a već 15 godina je u svetu kozmetike koja nudi širok spektar mogućnosti. Zato je važno ne rasplinuti se nego se opredeliti za konkretnu oblast. Sve je počelo još u srednjoj školi. Posao tehničara za hidrogradnju nije joj bio suđen. Kao srednjoškolka pokazala je interesovanje za tretmane masaže. Završila je tečaj kod jednog od naših najboljih terapeuta. I tako je počelo...

- Pre sedamanaest godina upoznala svog sadašnjeg supruga. On je tada držao frizerski salon na Slaviji koji ima dugu tradiciju, jer se i suprugova majka bavila istim poslom. Preselili smo se na Vračar i odmah po završetku srednje škole počela sam da radim. Masaže su mi u početku bile primarne, ali sam radila i depilacije, pedikir, manikir, nadogradnja trepavica, japansko iscrtavanje, a pokazala sam i interesovanje za tretmane lica. Stalno sam išla korak dalje, prolazila obuke i učila o svemu što je novo u kozmetici. Važni su upornost, strpljenje, praksa i naravno ljubav.

Krug stalnih klijenata

Posle par godina Danijela Miljković je shvatila da je ipak napravila pravi izbor profesije. Ostalo je još da iz mnoštva mogućnosti u kozmetici izabere jednu. Danijelina kreativnost i želja da proba sve usmerili su je na pravi put. Odlučila je da se bavi aparaturnom negom lica. To je, objašnjava sagovornica kombinacija struje i kozmetike. Dodaje da nije lako doći do aparata koji koštaju između dvadeset i pedeset hiljada evra. Tu dolazimo do pandemije i poslovanja.

- Pandemije nije u tolikoj meri poremetila rad, nekako funkcionišemo. Izgubili smo klijente, naše ljude koji žive u inostranstvu, a preko godine dolaze na par meseci u Srbiju. Neki klijenti nisu dolazili nekoliko meseci. Bilo je i zahteva da na tretman dođu prvi, neki su tražili da se salon provetrava, dok je bilo i zahteva da se ne nosi obična maska. Svako ima pravo da se plaši i da želi da se zaštiti. Uprkos svemu neko ko dobro radi svoj posao ima iza sebe i krug svojih stalnih klijenata.

Sagovornici je samo smetalo što je u vreme zatvaranja zbog korone najveći udar bio na kafiće, restorane, kozmetičke i frizerske salone, teretane. Kao da su ti prostori leglo zaraze, a u stvari su to mesta na kojima se i pre pandemije vodilo računa o higijeni.

Ona ističe i da je u Srbiji teško biti preduzetnica, jer se samo povećavaju zahtevi i sve poskupljuje.

- Evo recimo računi za struju su sve veći. Pre tri godine struju sam plaćala 6.000, sada računi iznose 11.000 dinara. Poskupljuju i cene kozmetčkih proizvoda koji su i inače preskupi, a mi smo poslednja karika u tom lancu tako da je nama najteže da podignemo cenovnik. Svaki tretman lica trebalo bi da košta od 50 evra pa naviše, a trenutne cene su daleko niže.

- Ima previše frizerskih i kozmetičkih salona u Beogradu - smatra Danijela Miljković.

Jednostavno svuda niču, a problem prave i oni koji usluge nude po stanovima. Sagovornica još naglašava da se tako gubi i na kvalitetu posla, ali ipak misli da zdrava konkurencija nikad nije na odmet. Ima posla za svakoga i svako može da zaradi i opstane, baš zato što saloni nude različite kozmetičke usluge.

Kontinuirana nega

Pitali smo Danijelu ko najčešče dolazi u kozmetički salon, da li su to isključivo žene ili ima i muškaraca i kojeg su uzrasta.

- Dolaze žene i muškarci svih uzrasta. Stariji muškaraci rade tretmane lica, dok mlađi muškarci traže uglavnom masaže, pedikir, a sve popularnija je i depilacija grudi. Generalno i muškarci počinju više da vode računa o svom izgledu. Što se tiče žena ima onih koje se sređuju redovno, ali ima i onih koje bi da periodično izgledaju bolje od glave do pete. Leti, pred odmor i odlazak na more je prava pomama za raznim tretmanima.

Koža je organ koji se konstantno obnavlja, što znači da mora da se kontinuirano neguje, ističe sagovornica. Nije dovoljno uraditi pred odmor deset anticelulit masaža i tako rešiti problem. Ne mogu se zadebljanja na stopalima ukloniti korišćenjem kreme. Izgled kože ne može se promenti ma koliko u nju ubrizgali hijelurona ili botoksa. Pri tome treba voditi računa o ishrani, unosu tečnosti, spoljašnjim uticajima, hormonima, količini spavanja. Koža se neguje već od puberteta. Savet je da kod kuće uvek imata mleko, losion ili tonik prilagođen tipu kože.

- U posao je potrebno stalno ulagati i truditi se da se klijentima obezbedi najkvalitetnija moguća usluga. Ne možeš samo prodati uslugu, već je važno videti boljitak - priča Danijela Miljković, kozmetičarka i kaže da nema veće satisfakcije nego kada vidite da vaš klijent iz salona izlazi zadovoljan.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ