Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U pandemiji se više štedi – mesečno prosečno odvojimo na stranu 5.668 dinara

Štedne navike građana
Srpska ekonomija

Građani Srbije iz godine u godinu koriste sve više štednih i investicionih proizvoda umesto slamarice, a raste i iznos koji ostavljaju na stranu. Najnovije istraživanje Erste Grupe* o štednim navikama i stavovima pokazalo je da prosečna mesečna ušteđena ili uložena suma ove godine iznosi 5.668 dinara, što je blizu 1.500 dinara više nego 2015. godine. Čini se da je pandemija uticala da ovaj iznos raste većom stopom nego ranije. Ove i prošle godine odvajalo se oko 450 dinara više nego prethodne, dok je pre globalne krize to povećanje iznosilo oko 200 dinara godišnje.

Opšta neizvesnost je bila jedan od glavnih motiva za štednju i ove godine, a pandemija se, sudeći po rezultatima ovog istraživanja, nije previše odrazila na lične finansije građana: veoma negativno je pogodila manje od petine anketiranih (18 procenata), trećina njih je neznatno pogođena (35%) dok je 43 procenta odgovorilo da uopšte nisu pogođeni.

Kad je reč o stavovima prema štednji, oni se nisu značajnije promenili od 2017. godine. Blizu 70 odsto anketiranih smatra da je važno ili vrlo važno ostavljati novac na stranu. Ono što se menja je to da s godinama raste broj onih koji koriste neki štedni ili investicioni proizvod, pokazalo je istraživanje koje je Agencija za tržišna istraživanja IMAS International sprovela za Erste Grupu istraživanje o navikama, ponašanju, stavovima, motivima i brigama koje građani Srbije imaju u vezi sa štednjom. U poređenju sa prethodnim godišnjim istraživanjima, od 2017. godine do sad, najviše je porasla popularnost životnog osiguranja (sa 7 na 14 procenata) i štednje po viđenju (sa 9 na 12 procenata). S druge strane, sve je manje onih koji štede u kući ili sefu (pad sa 30 na 25 procenata), kao i onih koji uopšte ne štede (pad sa 50 na 45 procenata).

Iako prosečni mesečni iznos ušteđevine raste, samo 27 odsto građana je zadovoljno sumom koju trenutno može da izdvoji. Stvaranje finansijskih rezervi za porodicu (53 procenta) i fonda za teška vremena i hitne slučajeve (45 procenata) i dalje su najčešći motivi da se deo prihoda ostavi sa strane. Rezervu za starost pravi 26 odsto anketiranih, a za obrazovanje 7 odsto. Štediše motiviše i čuvanje novca za odmor, kupovinu telefona ili televizora i za veće nabavke poput stana ili auta.

Donošenje finansijskih odluka ima veliki uticaj na naš život i sastavni je deo svakodnevice, a finansijska pismenost doprinosi prosperitetu čitavog društva, ekonomskom rastu i manjem riziku od siromaštva. Istraživanje pokazuje da svega četvrtina građana smatra da je dobro informisana o finansijskim temama i bankarskim proizvodima uopšte.

Na pitanje koja institucija treba da omogući građanima da dođu do informacija i znanja o finansijskim temama preovlađuju odgovori da su to banke i druge nedržavne institucije (46 procenata), porodica (41 procenat), mediji (35 procenata) i druge obrazovne institucije (26 procenata). Ipak, učenje o finansijskim temama tokom školovanja je izuzetno važno jer deca od najranijeg uzrasta treba da razvijaju svest o novcu, nauče da njime odgovorno upravljaju kako bi stekla sposobnost donošenja dobrih finansijskih odluka i vremenom, zdrave finansijske navike. Erste Banka je sredinom aprila potpisala Memorandum o saradnji sa Ministarstvom prosvete čime je dogovoren zajednički rad na finansijskoj edukaciji učenika osnovnih škola kroz projekat „Škola novca za osnovca“.

Akcije, hartije od vrednosti, obveznice i ostali investicioni proizvodi koji nose određeni rizik i dalje su za veliku većinu nepoznanica – 84 procenta anketiranih je o njima slabo informisano ili potpuno neinformisano. S druge strane, raste pozitivno mišljenje o ulaganju novca u navedene proizvode. Pozitivne stavove ima trećina anketiranih, a u odnosu na pre četiri godine duplo je veći broj onih koji su spremni na ovu vrstu rizika (10 odsto prema 5 odsto 2017. godine).

Kad je reč o poverenju u različite kompanije u vezi sa finansijskim uslugama i transakcijama, nastavljen je trend rasta poverenja građana u banke, kojima puno poverenje poklanja 54 odsto ispitanika, 14 procentnih poena više nego prošle godine. Za njima slede pružaoci onlajn finansijskih usluga sa 38 procenata, internet prodavnice takođe sa 38, onlajn banke sa 33 i društvene mreže sa 30 procenata.

Prosečni štedni ulog u Erste Banci, kada je u pitanju oročena štednja, iznosi oko 21.950 evra. Kod štednje u dinarima, prosečni oročeni depozit je oko 633.000 dinara. Prosečan štediša u Erste Banci u evrima ima oročen iznos od 15.500 evra na 12 meseci i 1 dan, a u dinarima oko 1.325.000 dinara, takođe na 12 meseci i jedan dan.

„Može se reći da je i u našoj zemlji, kao i širom Evrope, neizvesnost bila jedan od važnih pokretača štednje, imajući na umu da situacija sa pandemijom i dalje traje. Ono što je posebno interesantno je to da dinarska štednja beleži značajno brži rast što dokazuje da se vratilo poverenje u domaću valutu čemu su svakako doprinele pravovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike s ciljem da se ublaže negativni efekti krize na građane i ekonomiju u celini“, navodi Milan Todorović, direktor Direkcije za upravljanje prodajnom mrežom u Erste Banci.

Stariji od 50 godina i dalje čine najveći udeo štediša sa oročenom ušteđevinom u ovoj banci, sa skoro 60 odsto i taj procenat je približno isti kao i prošle godine.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem