Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Primetan trend rasta udela električnih i hibridnih vozila u portfoliju

Beograd
Srpska ekonomija

Iako su vozila na električni i hibridni pogon već dugi niz godina prisutna na tržištu, očekuje se da će njihova proizvodnja i upotreba tek doživeti pravu ekspanziju. Razlozi za to su brojni – od različitih regulativa za očuvanje životne sredine koje države širom sveta usvajaju, preko porasta ekološke svesti samih vozača, do industrije automobila koja i sama nastoji da svoje proizvode učini manje štetnim po okolinu.

Ministarstvo zaštite životne sredine je ranije ove godine objavilo procenu da se u našoj zemlji trenutno koristi oko 4.000 električnih i hibridnih vozila. Podaci kompanije S Leasing pokazuju da je u protekle tri godine primetan trend rasta učešća ovih vozila u njenom portfoliju.

„Segment hibridnih i električnih vozila, ukupno posmatrano, porastao je od 1,7 odsto udela broja finansiranih vozila 2018. godine do 4,5 odsto prošle godine, dok u ovoj godini beležimo sličan trend. Kada je reč o broju vozila, rast je zabeležen i u segmentu hibridnih i u segmentu električnih vozila, ali su hibridna značajno dominantnija,“ ističe Bojan Vračević, predsednik Izvršnog odbora kompanije S-Leasing.

Visoka cena električnih i hibridnih vozila glavna je prepreka za mnoge vozače koji bi se radije opredelili za ovaj zeleniji vid transporta. Ipak, uz porast masovne proizvodnje i dalji razvoj tehnologija očekuje se da će cena u budućnosti biti niža. Dok se to ne desi, veliki broj zemalja, među njima i Srbija, nude različite olakšice kako bi podstakle kupovinu električnih i hibridnih vozila. Tako je krajem prošle godine Vlada Republike Srbije usvojila Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine električnih i hibridnih vozila, kojom je za podsticaj kupovine ekološki prihvatljivih vozila izdvojeno 120 miliona dinara, a u zavisnosti od vrste vozila subvencije mogu da iznose od 250 do 5.000 evra. Osim toga, na snazi je i odluka Vlade da vozače električnih i hibridnih automobila oslobodi plaćanja poreza na upotrebu motornih vozila.

„S-Leasing nastoji da u saradnji sa svojim partnerima kupcima omogući povoljnije uslove za nabavku ovih vozila, a pojačanom interesovanju doprinele su i subvencije države. Značajniji rast prodaje električnih i hibridnih vozila očekujem u godinama koje dolaze. Preduslovi za to su da država nastavi program subvencija za nabavku ovih vozila i vlasnicima omogući dodatne olakšice. Takođe, osim pristupačnije cene vozila koja bi mnoge vozače motivisala da se opredele za ovaj ekološki održiviji vid transporta, većem broju električnih vozila na našim putevima doprinelo bi i značajnije širenje infrastrukture za punjenje baterija,“ zaključuje Vračević.

Analiza izvoza hibridnih i električnih vozila iz zemalja regiona CIE koju je sprovela Erste Grupa takođe pokazuje da je popularnost zelenijih prevoznih sredstava znatno porasla proteklih nekoliko godina. Dok su automobili na benzin i dizel imali ubedljivo najveći udeo u izvozu automobila iz CIE u zemlje EU i treće zemlje u 2015. godini, analiza strukture prošlogodišnjeg izvoza automobila prema vrsti motora daje prilično drugačiju sliku. Premda je obim trgovine pogođen ograničenjima uvedenim u kontekstu pandemije, izvoz električnih i hibridnih automobila zabeležio je primetan porast u svim zemljama CIE osim Hrvatske. Hibridni i električni automobili imali su primetan udeo u ukupnom izvozu automobila iz regiona u 2020. godini – od 0,4% u Hrvatskoj do 20% u Slovačkoj i 24% u Rumuniji. Udeo zelenijih vrsta motora bio je viši u izvozu automobila unutar EU, uz izuzetak Slovačke u kojoj su hibridni i električni automobili bili nešto zastupljeniji u trgovini sa zemljama izvan EU. Velika je verovatnoća da će se trend u prilog zelenijim vrstama motora nastaviti i u predstojećih nekoliko godina.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ