Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sve više građana koristi najsavremenije oblike plaćanja

Mobilno bankarstvo
Srpska ekonomija

Prema podacima Narodne banke Srbije za prvo tromesečje 2021. godine, nastavlja se trend snažnog rasta upotrebe najsavremenijih oblika plaćanja u našoj zemlji. O tome govori podatak da je na kraju prvog tromesečja 2020. godine s pružaocem platnih usluga ugovorenu uslugu elektronskog bankarstva imalo 2.792.810 korisnika (fizička i pravna lica), a na kraju prvog tromesečja 2021. godine – 3.196.366 korisnika, što predstavlja povećanje od 14,45%. Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva još je veći – sa 1.764.819 korisnika na kraju prvog tromesečja 2020. godine na 2.275.814 korisnika na kraju prvog tromesečja 2021. godine, što predstavlja povećanje od 28,95%. Povećanje je primetno i u odnosu na četvrto tromesečje 2020. godine – broj korisnika fizičkih i pravnih lica elektronskog bankarstva veći je za 1,28%, dok kod mobilnog bankarstva rast iznosi 5,25%.

Upotreba elektronskog i mobilnog bankarstva od strane fizičkih i pravnih lica takođe je znatno poraslo, posebno kada je reč o mobilnom bankarstvu, tako da je broj transakcija izvršenih putem mobilnog telefona za 76,32% veći nego u prvom tromesečju 2020. (porast sa 6.897.475 na 12.161.666 transakcija), a za 4,37% veći nego u prethodnom tromesečju (kada su izvršene 11.652.792 transakcije). Kada je reč o elektronskom bankarstvu, objavila je NBS, porast broja izvršenih transakcija od strane fizičkih i pravnih lica iznosi 12,68% u odnosu na prvo tromesečje 2020. godine (sa 31.863.107 na 35.902.177 transakcija), dok je izražen pad od 9,54% u odnosu na četvrto tromesečje 2020. (kada su izvršene 39.689.083 transakcije). Zbog uobičajenih sezonskih kretanja, broj izvršenih plaćanja u poslednjem tromesečju svake godine upotrebom elektronskog i mobilnog bankarstva veći je nego u ostalim tromesečjima.

Na kraju prvog tromesečja ove godine, ukupan broj izdatih platnih kartica iznosi 9.646.303, što predstavlja rast od 10,03% u odnosu na prvo tromesečje 2020. godine i rast od 1,19% u odnosu na četvrto tromesečje 2020. Ukupan broj transakcija na POS terminalima izvršenih karticama koje je izdao pružalac platnih usluga iz Republike Srbije u prvom tromesečju 2021. iznosi 79.323.655 i predstavlja rast od 18,47% u odnosu na isto tromesečje 2020. godine, dok je broj plaćanja karticama inostranih pružalaca platnih usluga očekivano manji – 3.689.988, što predstavlja pad od 3,85% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Proteklo tromesečje obeležio je i nastavak aktivnosti Narodne banke Srbije i banaka na širenju broja bankomata na kojima gosti iz Kine i drugi vlasnici kartica najvećeg kartičnog brenda na svetu UnionPay mogu podići novac svojim platnim karticama, pa je takvih bankomata u zemlji 1.282. Kada je reč o POS terminalima, korisnicima je na raspolaganju 1.550 terminala više nego na kraju 2020. godine, što je za gotovo šest hiljada više nego na kraju prvog tromesečja 2020. i iznosi 99.301.

Porastao je i broj internet prodavnica, kojih ima 2.231, za 10,83% više nego krajem prošle godine, a čak 81,68% više nego na kraju prvog tromesečja 2020. Ne smanjuje se ni popularnost kupovine robe i usluga preko interneta, te je tako broj dinarskih plaćanja (na sajtovima srpskih trgovaca) iznosio više od 5,5 miliona, odnosno za 116,5% više nego u prvom tromesečju 2020. godine. Vrednost pomenutih transakcija iznosila je preko 12 milijardi dinara, što je za 124% više od vrednosti izvršenih plaćanja u prvom tromesečju 2020. Premda nešto niži, porast broja i vrednosti u istom periodu beleže i transakcije u evrima i američkim dolarima – vrednost i broj plaćanja u evrima za 27,9% odnosno za 20,5%, dok u dolarima rast iznosi 88,6%, odnosno 61,4%.

Povoljnoj dinamici bezgotovinskih plaćanja u našoj zemlji i u prethodnom tromesečju nastavio je da doprinosi dalji razvoj IPS NBS sistema, koji stiče sve veće poverenje korisnika. Tako je prosečan dnevni broj izvršenih plaćanja za prvo tromesečje 2021. godine iznosio 93.015, a u aprilu je taj broj još veći i iznosi 117.094 plaćanja. O dinamičnom porastu broja plaćanja koje građani i privreda izvrše preko IPS NBS sistema svedoči i dvostruko obaranje dnevnog rekorda tokom 2021. godine, te je tako najveći broj plaćanja dostignut 15. marta, kada je realizovano 168.661 plaćanje[1].

U nastojanju da preduzećima i svim zainteresovanim korisnicima omogući da na svojim fakturama odštampaju kôd i time svojim platiocima olakšaju plaćanje, Narodna banka Srbije je 23. februara uvela novu uslugu – generisanje i preuzimanje naloga za uplatu sa NBS IPS QR kôdom. Na ovaj način, korisnici mogu da izvrše plaćanje jednostavnim skeniranjem kôda s naloga koji je primljen, na primer, imejlom.

Usluga plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda postala je dostupnija svim korisnicima, naročito zato što je Narodna banka Srbije u novembru 2020. na svojoj internet prezentaciji omogućila tehničku pripremu (generisanje) NBS IPS QR kôda. Svi zainteresovani primaoci plaćanja mogu jednostavnim popunjavanjem definisanih elemenata, koji su prikazani u formi polja za popunjavanje, generisati i preuzeti NBS IPS QR kôd koji je u skladu s tehničkim zahtevima utvrđenim propisom i koristiti ga na svojim računima/fakturama. Uz to, korisnicima je na raspolaganju i mogućnost validacije NBS IPS QR kodova, odnosno provera prethodno generisanih kodova. Shodno tome, navedeni proces generisanja i validacije NBS IPS QR kôda znatno je olakšao svim zainteresovanim poslovnim subjektima koji izdaju račune/fakture da samostalno formiraju tehnički ispravne NBS IPS QR kodove.

Narodna banka Srbije podseća na to da preduzeća koja izdaju veliki broj mesečnih računa/faktura (JP Elektroprivreda Srbije, JKP Infostan tehnologije, Telekom Srbija a.d., Telenor d.o.o., JKP Informatika Novi Sad, A1 Srbija d.o.o., SBB d.o.o., Merkur osiguranje a.d.o., DDOR Novi Sad, Uniqa osiguranje a.d.o.) već koriste NBS IPS QR kôd i time znatno olakšavaju plaćanje korisnicima svojih usluga.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem