Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

INFORMISAN ILI NAIVAN POTROŠAČ

Piše: Vladimir Antonijević

Koliko ste puta na računaru štiklirali „I agree” (prihvatam), a niste pročitali opšte uslove poslovanja? Kao prvoaprilsku šalu, prodavac video igrica “Gamestation” je u okviru svojih opštih uslova poslovanja na internet stranici navukao korisnike da prodaju svoju dušu. „Ukoliko želite da aktivirate ovu opciju, prihvatate da predate svoju besmrtnu dušu, kao i svako postojeće pravo koje posedujete nad njom, u roku od pet radnih dana od trenutka prijema pisanog obaveštenja od gamestation.co.uk ili ovlašćenog predstavništva.“ Tog dana 7.500 korisnika je izvršilo kupovinu na navedenoj internet stranici. Svi do jednog su štiklirali kvadratić prihvatajući uslove, i niko ništa nije primetio.

U svakodnevnom životu potrošač u proseku dnevno koristi veliki broj ugovornih transakcija i uslužnih delatnosti kao posledicu ranije ugovorenih obaveza. Od kupovine cigareta, preko korišćenja mobilnih uređaja, interneta, bankomata, do struje i drugih, potrošač čak i nesvesno izvršava ugovorne obaveze. Međutim on je sklon da nasumično donosi odluke o stupanju u ugovorne obaveze, često precenjujući sopstvene mogućnosti, odnosno potcenjujući ih. Dobro informisan potrošač podstiče tržište doprinoseći njegovom daljem jačanju i razvijanju, u suprotnom, loše informisan potrošač postaje povod za zloupotrebe njegovih sklonosti od strane prodavaca ili proizvođača. 

Nedostatak odgovarajuće informacije o proizvodu, odnosno o sadržini usluge, pojavljuje se kao sve veći problem prilikom zaključivanja ugovora. Tim povodom, najveća evropska organizacija za zaštitu potrošača, britanski ”Which?”, objavio je analizu prema kojoj se skoro 10 miliona korisnika u Britaniji nalazi na pogrešnoj mobilnoj tarifi  kao rezultat isključivo loše informisanosti. 

Stoga, veliki broj studija se prilikom analiziranja ponašanja potrošača kod zaključivanja ugovora složila da potrošači površno ili uopšte ne čitaju ugovorne obaveze, a u situacijama kada ih čitaju, često ih ne razumeju ili ih shvataju na drugačiji način. Takav pristup potrošača ugovorima otvara prostor prodavcima da iskoriste potrošačevu naivnost, predrasude i druge sklonosti kako bi ostvarili dodatnu zaradu. 

Dobitnik Novelove nagrade za otkrivanje bihevioralne ekonomije Danijel Kaneman istakao je da je potrošač ipak homo sapiens, a ne homo economicus, kako su to ekonomske teorije ranije tvrdile. To znači da ipak ne poseduje ultimativnu mogućnost da prihvati i procesuira informaciju, odnosno da ne može da racionalizuje svoje odluke ili unapred predviđa troškove. Potrošač je pre svega ljudsko biće, koje svoje odluke donosi u skladu s trenutnim emotivnim stanjem i sklonostima, te poseduje i određena ograničenja (navike, predrasude, naivnost), a u zavisnosti od toga kako mu je informacija prezentovana, zavisi i njegova reakcija. 

Koliko navika kod potrošača igra značajnu ulogu u donošenju odluka prilikom izbora, najbolje pokazuje kupovina robe sa oznakom „Made in Germany“. Iako predstavlja oznaku za geografsko poreklo proizvoda, sa potrošačkog stanovišta takva oznaka je često sinonim za nesporan kvalitet. Vremenom, oznaka je sama po sebi postala brend, koji potrošači prepoznaju i po automatizmu idealizuju. Međutim, mali broj ljudi uopšte zna da je nastala kao rezultat britanskog diskriminatornog propisa koji se odnosio na označavanje proizvoda sa kraja 19. veka, a kako bi se sprečilo da Nemačka kopira britanske proizvode. Ono što je još zanimljivije, jeste činjenica da, prema pravnoj tekovini Evropske unije o načinu označavanja porekla robe, ne postoje značajnija ograničenja kad je u pitanju stavljanje oznake „Made in…“, čak i kad se većinski deo samog proizvoda ne pravi u samoj državi koja nosi oznaku porekla. Naime, oznaku „Made in Germany“ mogu da nose proizvodi kod kojih je završna, suštinska, sa privrednog stanovišta opravdana prerada ili dorada, bila u Nemačkoj, iz čega proizlazi činjenica da čak preko 90% proizvoda ne mora da bude proizvedeno u njoj. Prilično sam siguran da o spomenutoj činjenici potrošači nisu informisani. Shodno novim tendencijama Evropske komisije da otvori raspravu prema kojoj bi minimum 45% određenog proizvoda moralo da bude proizvedeno u zemlji koja nosi oznaku porekla, razvila se velika polemika u nemačkoj stručnoj javnosti i privredi, a grubim procenama došlo se do podatka da bi gubitak koji bi taj uslov doneo iznosio od 80 do 100 milijardi evra. 

Imajući u vidu nove marketinške tehnike, u velikoj meri zasnovane na bihevioralnoj ekonomiji, dolazimo do zaključka da uopšte nije jednostavno biti potrošač ovih dana. Prisećajući se domaćeg filma “Lajanje na zvezde”, i kultne scene u kojoj glavni junaci odgovaraju na pitanje profesora hemije o sastavu BB klekovače, siguran sam da je prag predznanja za odlazak u kafanu još više podignut. 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ