Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DOBAR TIM JE KLJUČ USPEHA

ŽELJKO DRČELIĆ, VLASNIK "W. D. CONCORD WEST"
Piše: Tanja Janković

Dobar tim u građevinarstvu, kao i u svakom drugom biznisu, glavni je preduslov za ozbiljan posao i uspeh u oštroj tržišnoj konkurenciji. Potrebno je umeti prepoznati poslovnu priliku, njenu atraktivnost, a potom je realizovati i unovčiti sa snažnim timom, koji ima zajedničku viziju. Ovim poslovnim motom rukovodi se vlasnik i generalni direktor “W. D. Concord West” Željko Drčelić. S tom biznis logikom izgradio je jedno od najuspešnijih građevinskih preduzeća u Beogradu, čijih je sedamdeset zaposlenih osposobljeno za sve vrste građevinskih radova. 

– Za uspešno poslovanje potrebno je pre svega razmišljati i planirati na duge staze, čvrsto stajati na nogama i ne dozvoliti da vas novac i slava ponesu. Za svaki problem postoji rešenje, i to je tako oduvek bilo. Uspešan preduzetnik u neuspehu ne vidi neuspeh, već lekciju i izazov za pronalaženje novog rešenja – objašnjava Drčelić za Srpsku ekonomiju. U građevinski biznis uplovio je 2005. godine, kad je osnovao partnersko preduzeće za građevinu i alarmne sisteme. Posao je krenuo i proširio se na Crnu Goru, gde je u to vreme bila ekspanzija gradnje. 

– Radeći u tom periodu u Crnoj Gori, stekao sam veliko iskustvo, kako u građevinskim projektima tako i poslovima sa stranim investitorima i partnerima – kaže Drčelić. Firma sa sedištem u Borči pruža uslugu klijentima po sistemu “ključ u ruke”, što znači od izrade kompletne projektno-tehničke dokumentacije do izvođenja svih građevinsko-zanatskih radova, a tu su i konsultantske usluge u građevinarstvu.

Uz dobru atmosferu u firmi, što stvara poverenje i odnose među zaposlenima čini prisnijim, vlasnik“W. D. Concord West” potencira iskren odnos s klijentima. 

– Posebno pazimo da sugestijama ne nagovorimo kupca da započne objekat van svojih finansijskih mogućnosti. Iskrenim pristupom, koji podrazumeva detaljno specificiranu ponudu i prilagođavanje pre pronalaženja pravog rešenja, investitora navodimo na ono rešenje koje će zadovoljiti estetske i funkcionalne kriterijume u okviru raspoloživih finansijskih sredstava. Jer, morate znati, ono što je skupo nije uvek i najbolje. Nije dobro ni ono što je jeftino i zato je najbolje naći pravu meru – objašnjava Drčelić. On kaže da dobro pamti i težak period poslovanja u građevinskom sektoru, na šta je uticala svetska ekonomska kriza, odnos tražnje i ponude na tržištu, ali i nedovoljno investitora, koji su se povukli iz Srbije zbog lošeg odnosa države prema njima, spore administracije i korupcije.

 – Poslednjih nekoliko godina oseća se boljitak u građevinskoj industriji, koja je bila na dobrom putu da bude uništena. Politika ove vlade vratila je velike strane firme koje žele da ulažu u Srbiji, povećan je broj grinfild investicija, grade se fabrike, trgovački lanci, industrijski objekti, i tu je šansa za preduzeća poput našeg, za domaće građevinske firme koje imaju i ljude i operativu da isprate te velike projekte. A opet, te velike firme uzimaju manje kao podizvođače i ljudi rade, imaju posao, raste im standard, što se opet reflektuje i na druge grane privrede i ekonomije – kaže Drčelić, čija kompanija ima bogat portfolio objekata na kojima je radila – “Maksi”, “Tempo”, “Idea”, distributivni centar “Delhaize”.... “W. D. Concord West” izvodio je i građevinsko-zanatske radove na domovima zdravlja, školama, domovima kulture, ali i turističkim objektima širom Crne Gore. 

Željko Drčelić živeo je i u inostranstvu, gde je profesionalno igrao fudbal, a potom je krenuo i s biznisom. Po povratku u zemlju ostao je da živi u Borči, gde je izgradio uspešnu građevinsku firmu.

– Leva obala Dunava idealna je za industrijsku zonu, jer se nalazi na tromeđi velikih centara – Beograda, Zrenjanina i Novog Sada. Prioritet mora da bude infrastruktura i, kad se to sredi, investitori će pohrliti na levu obalu, idealnu za distributivne centre i fabrike. To je velika šansa, ne samo za građevinsku operativu već i za otvaranje hiljada novih radnih mesta, šansa, budućnost i posao našoj deci – konstatuje Drčelić.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ