Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DIPLOMATIJA SRPSKE SUVE ŠLJIVE

Piše: Željko Ivanji

Za realizaciju ponude upućene vladi SAD bio je zadužen Džon A. Kason, američki poslanik u Beču, koji je mesec dana posle Berlinskog kongresa, u avgustu 1878. godine, predložio uspostavljanje odnosa s Rumunijom, Srbijom i Crnom Gorom kao priznanje nezavisnosti ove tri kneževine.

Knez Milan je godinu dana kasnije doneo ukaz o uspostavljanju počasnog konzulata Srbije u Njujorku. Istovremeno, u Beogradu su počeli pregovori pomenutog  Kasona s ministrom inostranih poslova Kneževine Srbije Jovanom Ristićem i ministrom finansija Vladimirom Jovanovićem o nacrtu trgovinskog ugovora.

Ugovor, poznat kao Sporazum o prijateljstvu, trgovini i plovidbi, potpisan je 14. oktobra 1881. godine između Kneževine Srbije i SAD. Njegovim odredbama utvrđeno je da građani Srbije u SAD imaju “nacionalni status”, koji je imala i roba koja je iz Srbije putovala u Ameriku.

Konačno uspostavljanje srpsko-američkih odnosa usledilo je nakon odluka o potvrđivanju ugovora od strane Narodne skupštine Srbije i američkog Senata. Na zasedanju Narodne skupštine u februaru 1882, povodom ugovora, vodila se žestoka debata. Predsednik Ministarskog saveta Milan Piroćanac upinjao se iz petnih žila da ukaže na sve njegove povoljnosti, tvrdeći kako nijedna druga vlada ne bi mogla da smisli nešto bolje u korist Srbije. Podržao ga je poslanik Avram Ozerović, dajući ostalim narodnim predstavnicima do znanja da će zemlja sada imati sigurno tržište za svoje suve šljive i da se otvaraju mogućnosti za izvoz vina i kože.

Međutim, neki poslanici mislili su drugačije. Tako je Marko Bogdanović uvaženim ministrima pažnju skrenuo „da pred očima ne smeju da imaju samo interese pojedinih staleža, već celog naroda“. Ni Milan Đurić nije bio očaran predloženim ugovorom, ističući da za Srbiju nije dobro da stranci u njoj imaju nekretnine i da ulažu kapital koji će je potčiniti. U tome ga je podržao tada mladi poslanik Nikola Pašić, zahtevajući da mu se potanko objasni šta to iz Srbije ide, a iz Amerike dolazi, ali na kraju je u svom stilu prelomio rekavši:

„Amerika je jedna silna država i na suvu i na moru, koja se može meriti među najveće i najsilnije države. Može se pretpostaviti, gospodo, da ćemo mi, ovako mala i slaba Srbija, moći dobiti i izvući od Amerike?“

Na kraju zasedanja prevagnulo je mišljenje da ugovor treba potpisati, što je krunisano odlukom o potvrđivanju ugovora, o čemu je Milan Piroćanac izvestio američkog državnog sekretara.

Senat SAD je, bez debate i amandmana, ovaj dokument izglasao 5. jula 1882.

Konačno, 7. jula američki predsednik Čester Artur potpisao je ugovor i za prvog opunomoćenika u Srbiji imenovao Eugena Skajlera, koji je te poslove obavljao iz Atine, stupivši na dužnost 10. novembra 1882. predajom akreditiva kralju Milanu Obrenoviću.

Prvi izvozni posao Srbije za SAD ostvaren je 1897. godine, kad je izvezeno 37.500 tona suvih šljiva. To je donelo 30 miliona dolara deviznog prihoda, što je te godine spaslo posrnuli budžet. Kneževina Srbije u svet je izvozila suvu šljivu i ranije, pre trgovinskog sporazuma sa SAD, i to: 1881. godine 13.350 tona za 5,8 miliona dolara; 1885. više od 23.226 tona, 1890. u svet je otišlo 17.654 tone šljiva za 7,3 miliona dolara, a 1900. godine prodato je čak 40.530 tona za 11,2 miliona dolara. 

Nakon Prvog svetskog rata suva šljiva iz Srbije prodavala se na tržištu Evrope, mada je izvoz išao i u SAD. 

Posle Drugog svetskog rata izvoz je preorijentisan ka istočnoj Evropi i tadašnjem SSSR-u. 

Uspeh iz 1897. nikad nije ponovljen!

Procene za ovu, 2016. godinu govore da će Srbija ukupno izvesti svega nešto više od 1.000 tona suve šljive, za dva miliona dolara.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem