Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ŠAMPANJAC UMESTO KAMATE

Piše: Sanja Radinović

Najveći broj banaka u Srbiji ove godine nije obeležavao Svetski dan štednje, 31. oktobar, jer imaju toliko depozita da im novi uopšte nisu potrebni. Trka sa kamatnim stopama postaje davna prošlost, one danas na štednju u evrima iznose i manje od 0,5 odsto godišnje, a u narednom periodu mogu imati samo pad, tvrde sagovornici Srpske ekonomije

KAMATA NA ŠTEDNJU PO GODINAMA
Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Kamata u % 10,5 10 9 8 7 5 3 1,5 1 0,5
Zarada na oročenih 10.000 evra na godinu dana 892,5 850 765,5 680 616,5 425,5 375,5 127,5 85,2 42,5
*Zarada je iskazana u evrima i umanjena za porez na zaradu od 15 odsto

Umesto kamata koje su do samo pre nekoliko godina na 1.000 evra donosile zaradu od čak 80 evra godišnje, bankari su već 2013, umesto dobre nagrade u novcu, počeli da nude alternative. Građanima su uz kamate od maksimalno tri procenta davali nagradne igre, poruke da je novac u njihovim ekspoziturama najsigurniji, čak i šampanjac... Bankari su u Nedelji štednje u međuvremenu bili još manje izdašni, pa su kamate nastavili da spuštaju – u najvećem broju banaka, posebno onih najvećih i dobrostojećih, one se danas kreću od neto 0,3 odsto godišnje do svega 0,6 odsto. Praktično, na 1.000 oročenih evra čista zarada, koja uključuje porez od 15 odsto, iznosi svega 5,1 evro za godinu dana.

Prema podacima Narodne banke, ukupna štednja građana u bankama dostigla je 8,8 milijardi evra. Poznavaoci tvrde da je to maksimum i da se sada samo odvija seoba depozita iz jedne u drugu banku.

NAJVIŠE ULOGA DO 500 EVRA


Od ukupno 8,8 milijardi evra štednje, građani su u banke na period do godinu dana oročili najviše novca, čak 6,4 milijarde evra. Ostatak su poverili bankama na čuvanje uz oročenja na period duži od godinu dana do preko pet godina. U bankama u Srbiji ima više od 4,5 miliona štednih partija, a gotovo 80 odsto su ulozi do 500 evra. 

Dušan Uzelac, direktor finansijskog sajta Kamatica, objašnjava za Srpsku ekonomiju da su trenutni uslovi na bankarskom tržištu takvi da bankama “ništa ne znači novac koji u mesecu štednje mogu da dobiju od građana”.
– Banke trenutno imaju mogućnost da nabave novac za redovno poslovanje na drugoj strani, i to mnogo jeftinije. Banke koje posluju u Srbiji danas se na međunarodnom bankarskom tržištu mogu zadužiti po kamati od svega 0,5 odsto godišnje, pa zašto bi onda građanima na štednju plaćali više – objašnjava Uzelac.

Ekonomisti poručuju da su kamate na štednju u Srbiji na nivou kamata razvijenih evropskih zemalja i da građani ubuduće ne treba da očekuju povoljnije uslove.
– Danas je nivo depozita u bankama gotovo isti kao i prethodne godine. Nivo štednje u bankama se nije smanjio, pa se bankarima ne isplati da depozite građana plaćaju više nego što to čine danas – kaže za Srpsku ekonomiju ekonomista i profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Hasan Hanić. Naš sagovornik dodaje da su kamate na štednju u Srbiji danas na nivou kamata u Evropi.
– Promene nabolje ne treba očekivati. S jedne strane, to je trend na međunarodnom bankarskom tržištu. S druge, banke u Srbiji se suočavaju s problemom viška likvidnosti i novca. S obzirom na to da nemaju dovoljno kvalitetnih i nerizičnih kredita koje mogu finansirati i odobravati, nema osnova ni da kamate na štednju budu atraktivnije – ocenio je Hanić.
Bankari to nezvanično potvrđuju. Zvanično, međutim, teško govore o kamatama – oni koji se njima ne mogu pohvaliti ih prećutkuju, dok manje banke, koje se bore za bolju poziciju na trzištu, imaju drugačiju politiku.

U Unikredit banci napominju za Srpsku ekonomiju da su  ponudu povodom ovogodišnje Nedelje štednje kreirali vodeći računa o potrebama klijenata, ne sporeći da su vodili računa i o kretanjima na tržištu.
– Pažnju smo posvetili građenju odnosa s građanima osmislivši program koji nagrađuje njihovu lojalnost. Do kraja godine postojeći klijenti banke koji upute svoje prijatelje, kolege ili rođake da oroče sredstva u ovoj banci ostvariće pravo na još povoljnije kamatne stope za štednju u evrima – napominju u ovoj banci.

ŠTEDNJA GRAĐANA U BANKAMA
Dinarska štednja 48,9 milijardi dinara
Devizna štednja 1.054 milijardi dinara
Ukupna štednja u bankama 1.103 milijardi dinara (8,8 milijardi evra)
Izvor: NBS

U Sosijete ženeral banci zadržali su se na redovnim kamatama, bez specijalne ponude u Nedelji štednje, dok je Pireus banka vodila jaku kampanju u pogledu visine kamate. Oni su ponudili kamatu na oročene evre od 1,3 odsto na 25 meseci, odnosno 0,9 odsto za oročenja na 15 meseci. Za štednju u dinarima u ovoj banci kamate se kreću od 3,1 odsto za depozite položene na tri meseca, 3,3 odsto za štednju na šest meseci, do 3,95 odsto za 12 meseci.

Dobru zaradu na depozitima, dakle, više ne treba očekivati. Jedina pozitivna strana niskih kamata na štednju mogu da budu povoljnije kamate na kredite.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem