Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji

Beograd
Srpska ekonomija

Srbija godišnje proizvede 900.000 tona otpada od hrane, a ovo su posledice koje to ima po životnu sredinu

Većina otpada od hrane završi na deponiji. Da li znate šta se tamo dešava i kako razgradnja ove vrste otpada utiče na našu okolinu?

Još od 2009. godine, kada je u Srbiji usvojen Zakon o upravljanju otpadom, radi se na regulisanju sistema pravilnog odvajanja i odlaganja otpada, među kojima je i onaj koji proizvodi najštetnije gasove sa efektom staklene bašte - otpad od hrane. Prema procenama, u Srbiji se godišnje proizvede čak 900.000 tona otpada od hrane, a više od 500.000 tona završi na deponiji, gde se njegovom razgradnjom proizvodi ogromna količina ugljen-dioksida i metana koji direktno ugrožavaju okolinu i zdravlje ljudi.

Činjenica da samo iz ugostiteljskog sektora 99% otpada od hrane dospe na deponiju, više je nego dovoljan razlog za definisanje obaveza ovih, ujedno najvećih, proizvođača otpada. „Količina opasnih gasova koje otpad od hrane, prikupljen samo u ugostiteljskom sektoru, proizvede na deponiji, je količina koju na godišnjem nivou emituje oko 6.000 - 7.000 motornih vozila. Ovo se može promeniti tako što bi ugostiteljski sektor sav otpad od hrane, koji nastane prilikom pripreme i posluživanja obroka, razvrstavali i omogućili ovlašćenom sakupljaču otpada, da otpad preuzme i zbrine ga na neškodljiv način“, ističe Jelena Kiš, predsednica Saveza za zaštitu životne sredine NALED-a.

Zato je NALED, u saradnji sa kompanijom EsoTron, pokrenuo projekat „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“, kojim nastoji da podrži resorne institucije na izradi Pravilnika o odgovornom postupanju sa biorazgradivim kuhinjskim otpadom, kao i da podigne svest o značaju pravilnog tretiranja ovog otpada. Kako Kiš objašnjava, cilj je da svi objekti koji pripremaju više od 50 obroka dnevno budu u obavezi da sav otpad od hrane dostave ovlašćenom sakupljaču.

Međutim, i pre dostavljanja otpada operateru, svi restorani, hoteli i drugi uslužni objekti i organizacije mogu uticati na odgovorno upravljanje otpadom. Bilo da naprave prevelike porcije za goste ili odluče da bace povrće od pre pet dana jer nisu dobro procenili koja količina namirnica može biti upotrebljena na vreme, kuvari mogu unaprediti sistem u svojoj kuhinji racionalizacijom nabavke namirnica kada je jasno da se nabavljaju prevelike količine koje se na kraju ne upotrebe, izmenom jelovnika jer se neretko dešava da hrana sa tanjira ostane nepojedena, kao i pravilnim odvajanjem otpada od hrane od ostalog otpada. Predaja operateru je onda poslednji, ali ključan korak u sprečavanju zagađenja okoline.

Da bi se ova obaveza u potpunosti usvojila, NALED i državne institucije će kroz projekat „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“ nastaviti da rade na unapređenju procedura, sa ciljem da se usvoji nedostajuća regulativa i domaći propisi harmonizuju sa regulativom Evropske unije u oblasti upravljanja otpadom. Projekat se sprovodi u saradnji sa kompanijom EsoTron i Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem