Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rudnici srebra naše neprocenjivo bogatstvo

Srpsko srednjovekovno novčarstvo
Foto: Narodni muzej
Piše: Vesna Zdravković

Srpski srednjovekovni novac kovan je uglavnom od srebra, u znatno manjem obimu od bakra. Tadašnja Srbija, za razliku od drugih evropskih zemalja imala je čak 35 rudnika srebra, kaže za Srpsku ekonomiju dr Vesna Radić, iz Narodnog muzeja u Beogradu. I dok su se, na pirmer u Italiji kovnice gasile, jer nije bilo srebra, u Srbiji ga je bilo u tolikim količinama da su se od tog plemenitog metala, pored novca još kovali pribor za jelo, skupoceni nakit i neki drugi predmeti.

Dr Radić ističe da je srpsko srebro bilo izuzetnog kvaliteta, dok je najpoznatiji bio rudnik Novo Brdo. Sagovornica, inače muzejski savetnik dalje priča da je despot Stefan Lazarević doneo Zakon o rudnicima koji se delom odnosio i na Novo Brdo koji je u prvoj polovine XV veka bio i grad dubrovačkih trgovaca. U stvari, sačuvan je Statut Novog Brda u kojem su se nalazile i cene proizvoda koji su tu prodavani odnosno kupovani. Tako je jedna četvrtina krave koštala 18 dinara, ženska suknja 20, kožuh 80, šešir se plaćao 5 dinara, dok je tovar drva mogao da se kupi po ceni od 2 dinara.

Što se tiče natpisa na našim srebnjacima bilo je grčkih, latiničnih i ćiriličnih slova. Latinica se nalazila na novcu u vreme kralja Milutina, kao i u periodu vladavine kralja Lazara. Dr Vesna Radić objašnjava da je korišćena latinica, jer su graveri dolazili sa zapada. Takođe, postoji i objašnjenje da je novac sa latiničnim natpisima bio namenjen za tržište primorja.

Prvi ćirilični natpis našao se na novcu kralja Dragutina, a prvi naziv nominala srpskog novca – dinar javlja se u vreme Vuka Brankovića. Na tom novcu je pisalo Vukov dinar. Inače, u Starom Rimu je postojao denar koji je cirkulisao na našem prostoru. Bilo je kovanica na kojima se na jednoj strani nalazila latinica, a na drugoj natpisi na ćirilici. To je bilo karakteritično za cara Dušana.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ