Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na koji način nam toplota beži iz kuća i stanova

Energetska efikasnost
Foto: Centar za unapređenje životne sredine
Srpska ekonomija

Da li ste znali da domaćinstva u Srbiji troše oko 60% više električne energije u odnosu na prosek u Evropskoj uniji? Imajući u vidu ovu činjenicu, neupućeni čitalac bi pomislio da je standard u Srbiji daleko veći u odnosu na zemlje EU, međutim znamo da to nije slučaj. Odgovor zapravo leži u veoma lošoj energetskoj efikasnosti od koje boluje veliki broj objekata u našoj zemlji.

Loše stanje zgrada i kuća i veća potrošnja energije u Srbiji se ne odražavaju negativno samo na naše novčanike, već dosta doprinose i zagađenju vazduha, istovremeno udaljavajući našu zemlju od ispunjenja obaveza preuzetih Pariskim sporazumom. Detaljni podaci dostupni su za Beograd, i prema podacima Akcionog plana za održivu klimu i energiju, u našem glavnom gradu je 2015. sektor zgrada (stambenih i javnih) ostvario udeo od 61% u ukupnoj energetskoj potrošnji u gradu, dok su zgrade odgovorne za čak 79% emisija CO₂. U oba slučaja dominantnu ulogu u potrošnji i zagađenju imaju upravo stambene zgrade.

Energetska efikasnost nije bila prioritet kada je građen stari stambeni fond u našoj zemlji

Većina stambenih jedinica u Srbiji je izgrađeno u periodu od 1960-85. godine, nažalost ove objekte u velikoj meri odlikuje prevelika potrošnja toplotne energije pošto u to vreme nisu postojali dovoljno dobri standardi gradnje koji bi za cilj imali veću energetsku efikasnost. Slično važi i za objekte koji su izgrađeni krajem 20. veka. Tada je zapravo i postojala relativno dobra regulativa, međutim primena propisa je bila na dosta niskom nivou. Sve ovo znači da građani naše zemlje većinski žive u objektima koji bi se mogli okarakterisati kao „rasipnici energije”.

Ipak, nije sve izgubljeno, merama unapređenja energetske efikasnosti koje ciljaju bolne tačke naših objekata moguće je u velikoj meri smanjiti gubitke toplotne energije i uštedeti na računima za struju i grejanje.

Da bismo otkrili kako to toplota „beži” iz naših domova, posebnim okom termovizijske kamere snimili smo razne objekte u Beogradu.

Primer 1 – Blok 63 građen između 1977-79 godine

Zidovi, a posebno međuspratne kontrukcije prosto isijavaju toplotu i efektivno hlade prostorije unutar zgrade. Loše je ugrađen prozor kroz čiji gornji deo izlazi velika količina toplote. Pravilno ugrađena nova pvc stolarija efikasno čuva toplotu.

Možda i drastičniji prikaz uticaja kvalitetne stolarije vidi se na ovoj fotografiji, gde se na termovizijskom snimku jasno vidi kako na gornjem spratu kroz stare prozore izlazi velika količina toplote, dok na spratu ispod to nije slučaj.

Primer 2 – Soliter u 37 blok, izgrađen u drugoj polovini 60ih

Neizolovani betonski zidovi konstrukcije i stara stolarija gube toplotu i povećavaju račune stanovnicima ove zgrade.

Primer 3 – Naselje Cerak vinogradi, završeno 1987. (gradnja trajala desetak godina)

U naselju Cerak vinogradi koje je nedavno stavljeno pod zaštitu Grada vidimo iste probleme kao i u blokovima na Novom Beogradu. Međuspratne konstrukcije i stara stolarija glavni su problem stanarima. Iako je lepa vest da je jedno ovakvo naselje stavljeno pod zaštitu, to stvara i izazove za unapređenje energetske efikasnosti jer radovi moraju biti takvi da očuvaju originalni izgled naselja.

Iako nismo ljubitelji trenda zastakljivanja terasa koji je vidljiv u našem glavnom gradu, u ovom slučaju zastakljena terasa može nam poslužiti kao ilustracija koliko zamena stolarije može smanjiti utrošak energije za grejanje.

Za kraj dodaćemo samo da je ovo naselje od 2019. deo stalne postavke Muzeja moderne umetnosti u Njujorku.

Primer 4 – Kula Geneks i Istočne kapije Beograda

Geneks kula i Istočne kapije Beograda su predstavnici brutalističke arhitekture po kojoj je bivša Jugoslavija poznata i predstavljaju spomenike Beograda. Strani turisti se često slikaju ispred njih kako bi se pohvalili dobrim fotografijama na društvenim mrežama, međutim pogled termovizijske kamere otkriva nam nešto drugačiju sliku.

Slične probleme koje smo identifikovali na prethodnim primerima možemo videti i na ovim zgradama. Posebno je zanimljivo da snimano okom termovizijske kamere deluje kao da zgrade Istočne kapije Beograda imaju jedan red prozora više nego što je to zapravo slučaj. To je najočiglednije na levoj strani poslednje fotografije.

Dotrajalost fasada ovih prepoznatljivih simbola Beograda ne predstavlja samo problem za stanare koji u njima žive, već i za pešake zbog toga što postoji opasnost da se delovi fasade odlome i završe na trotoaru.

Obnova ovih zgrada na način da se poštuju standardi energetske efikasnosti je izuzetno skupa, te ostaje otvoreno pitanje kako će se uz pomoć grada rešiti ovaj problem.

Primer 5 – A blok, izgradnja od 2014 – 2019.

Novi A blok na Novom Beogradu predstavlja primer moderne zgrade koja je projektovana tako da čuva energiju. Desna strana zgrade je izložena Suncu te je zbog toga temperatura na toj strani viša. Na fotografijama nisu primetna mesta na kojima beži energija i vidi se prilično uniformna slika kada je u pitanju temperatura (ne računajući dva otvorena prozora pri vrhu druge fotografije).

Energetska efikasnost kao „prvo gorivo”

Najbolje gorivo je ono koje nikada niste ni morali da potrošite, zato energetsku efikasnost u stručnim krugovima često nazivaju i „prvim gorivom”, ukazujući na to da bi svaka pametna energetska politika prvo trebalo da krene od podsticanja unapređenja energetske efikasnosti.

Ove mere je moguće sprovesti brzo i jednostavno, korisnici vrlo brzo osećaju promenu na svojim računima, a podsticaji gode i lokalnoj ekonomiji i kreiranju poslova s obzirom na to da izvođači radova mogu biti i manje kompanije ili preduzetnici.

Termička izolacija fasada, zamena vrata i prozora, ugradnja kvalitetnijih kućišta roletni, bolja izolacija krovova i konstrukcija između spratova su načini da sprečimo toplotu da „beži” iz naših kuća i stanova. Sprovođenjem ovih mera štedi se na računima za grejanje zimi, ali bolja izolacija istovremeno omogućava i da se manje struje troši leti za hlađenje.

Analiza istraživanja koje su sproveli Centar za unapređenje životne sredine i Klima 101, u drugoj polovini 2021. godine, je pokazalo da je najčešća mera koju su građani sprovodili u cilju podizanja energetske efikasnosti zamena prozora (68% ispitanika), nakon čega slede termička izolacija fasade (42%) i zidova (41%).  Zanimljivo je da, iako se može uočiti na termografskim snimcima da predstavlja značajan izvor „curenja“ energije, izolacija kutija roletni je izvedena u samo 6% slučajeva.

Ispitanici koji do sada nisu sprovodili mere za unapređenje energetske efikasnosti su izrazili potrebe koje se identično podudaraju sa odgovorima ispitanika koji su te mere sproveli. Najčešća potreba je zamena prozora (39%), zatim termička izolacija fasade (31%) izolacija zidova (28%), ali i izolacija krova i tavanice (21%+16%) i zamena  spoljnih vrata (18%).

U skladu sa rezultatima ovog istraživanja i razgovoru sa brojnim stručnjacima iz ove oblasti smo pripremili Dokument o stavu koji kao prvu meru predlaže povećanje subvencija za građane za izvođenje radova u cilju podizanja energetske efikasnosti. Pored toga, predložili smo još 5 mera koje, kada bi bile primenjene, bi dovele do značajno racionalnije upotrebe energije u Beogradu.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Energija promene“, koji sprovode Centar za unapređenje životne sredine i udruženje Klima101, u okviru projekta Beogradske otvorene škole “Zeleni inkubator”, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert.

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ