Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obim tržišta nepokretnosti u drugom kvartalu

Republički geodetski zavod
Srpska ekonomija

Tokom drugog kvartala 2021. godine javni beležnici i osnovni sudovi su Republičkom geodetskom zavodu dostavili 48.528 ugovora, što je nešto više od 16.170 ugovora mesečno. Od ukupnog broja dostavljenih ugovora 21% su činili ugovori o poklonu i razmeni i 2% dokumenta koja se ne mogu registrovati u RCN-u, što odgovara prosečnom udelu ovih ugovora u ukupnom broju dostavljenih ugovora.

U drugom kvartalu 2021. godine je, u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, registrovano za 84,5% više ugovora. Najveći porast broja registrovanih ugovora zabeležen je u Nišu – 104,6%, u Beogradu i Kragujevcu – 90% i u Novom Sadu – 81%. U Izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2021. godine, RGZ podseća da je II kvartal 2020. godine obeležilo vanredno stanje zbog pandemije COVID19, kada je usled ograničenja kretanja tokom aprila meseca zabeležen drastičan pad aktivnosti na tržištu nepokretnosti.

Najviše prometovani stanovi

Trendovi učešća različitih vrsta nepokretnosti u ukupnom prometu nisu se značajnije menjali od 2019. godine do danas. U II kvartalu 2021. godine najviše su se prometovali stanovi sa preko 4.300 mesečnih kupoprodaja, građevinsko zemljište sa 3.150 kupoprodaja, stambeni objekti sa preko 2.250, poljoprivredno zemljište blizu 1.800 i dr. Učešće stanova u ukupnom prometu od 29% predstavlja povećanje od 1% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Učešće građevinskog zemljišta u ukupnom prometu u porastu je od 3%, a učešće stambenih objekata i poljoprivrednog zemljišta u padu je za 2%.

Broj prometovanih nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine bio je za 87% veći u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno za 40% veći u odnosu na II kvartal 2019. godine. Promet svih vrsta i podvrsta nepokretnosti bio je veći u II kvartalu 2021. u odnosu na isti kvartal prethodne godine – promet zemljišta za 85%, objekata za 76% i posebnih delova objekata za 97%. Gledano po većim gradovima, najveće povećanje u prometu zemljišta ostvareno je u Nišu - 143%, a povećanje je zabeleženo i u Kragujevcu – 119%, Novom Sadu – 98% i Beogradu – 93%. Najveći porast u obimu prometa objekata zabeležen u Kragujevcu – 120%, zatim u Nišu – 114%, Novom Sadu – 80%, a najmanji u Beogradu – 53%. Porast prometa posebnih delova objekata po gradovima bio je ujednačeniji u odnosu na porast prometa zemljišta i objekata i iznosio je: 108% u Novom Sadu, 107% u Nišu, 106% u Kragujevcu i 93% u Beogradu.

U odnosu na II kvartal 2020. godine, promet građevinskog zemljišta na nivou države bio je veći za 106%, a poljoprivrednog za 57%. U Nišu je zabeleženo najveće povećanje obima prometa zemljišta – građevinskog za 131% i poljoprivrednog za 129%. Promet stambenih objekata na nivou države u II kvartalu 2021. godine bio je veći za 82% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Najveće povećanje u obimu prometa stambenih objekata zabeleženo je u Kragujevcu – 139% i Nišu – 138%, a porast je zabeležen i u Novom Sadu za 96% i u Beogradu za 65%. Promet vikendica na nivou države u odnosu na drugi kvartal 2020. godine veći je za 8%, a promet pomoćnih objekata za 81%. U II kvartalu 2021. godine je promet stanova na nivou države bio veći za 91% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Gledano po gradovima, u Nišu i u Novom Sadu je zabeleženo povećanje od 101%, u Kragujevcu 92% i u Beogradu 88%. Promet poslovnih prostora bio je veći za 83% na nivou države, pri čemu je u Novom Sadu zabeležen porast od 100%, u Beogradu od 57%, u Nišu za 30%, dok je u Kragujevcu zabeležen pad od 33%. Garažni prostori su prometovani znatno više u odnosu na isti kvartal prethodne godine – za 124%. Gledano po gradovima, porast obima prometa garažnih prostora od 244% zabeležen u Kragujevcu, 152% u Nišu, 141% u Novom Sadu i 108% u Beogradu.

Način plaćanja

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji centralnih gradskih opština Grada Beograda izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji većih gradova – Beograd, Niš, Kragujevac i Novi Sad izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Pandemija je uticala na obim prometa na tržištu nepokretnosti, ali ne i na uobičajene načine plaćanja. U II kvartalu 2021. godine nepokretnosti su u 85% prometa plaćene gotovinom, a u 15% iz kreditnih sredstava. Posmatrano po vrstama nepokretnosti, gotovinom se najviše plaćalo zemljište u 99% prometa zemljišta, mešoviti prometi u 97% prometa mešovitih nepokretnosti, objekti u 93% prometa objekata i posebni delovi objekata u 69% prometa posebnih delova objekata. Iz kreditnih sredstava najviše se finansirala kupovina posebnih delova objekata i to u 31% prometa posebnih delova objekata. Plaćanje iz kreditnih sredstava je u blagom porastu kod kupoprodaja posebnih delova objekata.

Udeo kreditnog plaćanja prometa nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine po većim gradovima kretao se od 20% do 30%. U poređenju sa II kvartalom 2020. godine, udeo kreditnog plaćanja u Beogradu i Nišu povećan je za 4%, dok je u Novom Sadu i Kragujevcu smanjen za 5%, odnosno za 4%. Stanovi su plaćani gotovinom u 65% prometa, a iz kreditnih sredstava u 35%. Najmanje učešće kreditnog plaćanja stanova u II kvartalu 2021. godine bilo je u Nišu – 35%, a najveće u Kragujevcu – 47%. U odnosu na isti kvartal prethodne godine povećanje udela kreditnog plaćanja prometa stanova zabeleženo je u Beogradu – 4% i Nišu – 10%, dok je smanjenje zabeleženo u Kragujevcu i Novom Sadu za 6%.

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine iznosio je blizu 1,6 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 2 puta u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno od 1,6 puta u odnosu na II kvartal 2019. godine. Treba napomenuti da je obim prometa u II kvartalu 2020. godine bio manji, što se odrazilo i na količinu novca na tržištu. Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima imao je promet stanova – 57%, stambenih objekata – 10%, građevinskog zemljišta – 8%, poslovnih prostora – 5%, poljoprivrednog zemljišta – 3% i dr. Raznovrsni promet posebnih delova objekata (gde su u preko 90% ugovora prometovani stanovi sa garažnim prostorom), učestvovao je u ukupnom obimu novčanih sredstava sa 5%, a mešoviti prometi sa 7%

Najveće učešće u obimu novčanih sredstava na tržištu stanova imao je Grad Beograd sa ukupno 563 miliona evra, odnosno 65% od obima novčanih sredstava na tržištu stanova u Republici Srbiji. Pored stanova, Grad Beograd je imao najveće učešće i u vrednosti prometovanih poslovnih prostora, garažnih prostora, stambenih objekata, poslovnih objekata i građevinskog zemljišta.

 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ