Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

SRBIJA U REGIONALNOJ UTAKMICI

Piše: Mitko Arnaudov

Ako analiziramo trgovinsku razmenu između Srbije i zemalja u njenom neposrednom susedstvu, uočićemo veoma povoljne statističke rezultate na račun srpske privrede. Da li će se takav, moglo bi se reći pozitivan trend nastaviti u procesu pristupanja Evropskoj uniji, umnogome zavisi i od aktuelnih političkih i bezbednosnih kretanja u regionu.

Trgovinska razmena Srbije sa njenim susedima na tzv. prostoru bivše Jugoslavije, na koji se odnosi politički iskovan termin Zapadni Balkan, svedoči da je srpska privreda snažnija u odnosu na privrede drugih zemalja u pomenutom regionu. Robna razmena između Srbije i Albanije u 2016. godini dostigla je ukupnu vrednost od 120,7 miliona evra. U odnosu na 2015. godinu, zabeleženo je uvećanje trgovinske razmene, prema podacima državnih organa, od 9,91 procenat. Od ukupne vrednosti ove razmene Srbija je na tržištu Albanije plasirala svoju robu u vrednosti od čak 93,5 miliona evra, dok je albanski uvoz u Srbiju znatno manji, odnosno 27,5 miliona evra. Ipak, albanski uvoz na srpskom tržištu beleži drastičan rast, od 50,8%, u odnosu na 2015. godinu. Na godišnjem nivou, Srbija u procesu trgovinske razmene sa Albanijom upisuje suficit od 66,3 miliona evra.

Kad je reč o trgovini na liniji Beograd–Podgorica, situacija je još povoljnija za sprsku privredu. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije, Crna Gora se nalazi na visokom 6. mestu. Ukupna robna razmena u 2016. godina bila je 709,8 miliona evra, što je za 6,2% više u odnosu na 2015. godinu. Proizvodi koje su srpski privrednici isporučili tržištu Crne Gore bili su u vrednosti od 651,5 miliona evra, dok uvoz Crne Gore na srpskom tržištu vredi samo 58,3 miliona. Ove brojke nam pokazuju da je Crna Gora jedan od ključnih trgovinskih partnera Srbije, a najbolji dokaz za to je suficit koji je Srbija ostvarila u 2016, od 593,2 miliona evra. Najveći procenat proizvoda koji je Srbija plasirala na crnogorskom tržištu potiču iz automobilske industrije.

Trgovina s Bosnom i Hercegovinom beleži još bolje rezultate za ukupnu srpsku privredu. Republika Srbija ima najveću vrednost razmene robe sa ovim susedom. U 2016. godini ukupna trgovinska razmena je dostigla vrednost od 1.524,6 miliona evra, odnosno više od jednu i po milijardu. Od ukupne vrednosti na strani srpskog izvoza je 1,118,6 miliona evra, skoro jedna milijarda i dvesta miliona, dok je uvoz BiH na tržištu Srbije 406 miliona evra. Trgovinska razmena između Srbije i BiH upisuje suficit na srpskoj strani od 712,6 miliona.

U Republici Makedoniji Srbija takođe beleži skoro tri puta veći izvoz u odnosu na uvoz makedonskih proizvoda. Ukupna robna razmena u 2016. godini između ove dve države bila je 726,5 miliona evra i uočen je pozitivan trend, odnosno uvećanje od 10,88%, za razliku od 2015. godine. Makedonska država je na istaknutom sedmom mestu na listi ukupno ostvarenog izvoza Srbije, koja je u 2016. godini plasirala svoju robu na makedonskom tržištu u iznosu od 534,4 miliona evra, dok su, sa druge strane, makedonski proizvodi koji su pronašli svoje mesto na srpskom tržištu u 2016. godini ukupno vredeli 192,1 milion evra. Suficit Srbije znatno je manji ako ga uporedimo sa suficitom koji ostvaruje u trgovinskim odnosima sa Crnom Gorom i BiH, no ipak, obračunava se na preko 300 miliona evra.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ