Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

RTB BOR – BISER ILI BALAST?

Piše: Sanja Radinović

Sudbina jednog od strateški najvažnijih preduzeća RTB Bor, koji zapošljava više od 4.200 ljudi, praktično je u rukama Tomislava Nikolića, koji je početkom ovog meseca boravio u Kini, na poziv tamošnjeg predsednika Si Đipinga. Bivši predsednik Srbije je, naime, otputovao u Kinu 30. marta, a jedan od ključnih zadataka koji je planirao da reši jeste udomljavanje borske kompanije, koja trenutno važi za ekonomski problem broj jedan u Srbiji, te najveći teret na leđima poreskih obveznika.

Kako saznajemo, u RTB Bor, od kojeg zavisi cela istočna Srbija, trebalo bi da uđe jedna od najvećih kineskih kompanija iz rudarskog kompleksa, uz dogovor s kineskim državnim vrhom. Uslovi za njihov dolazak u finansijski posrnulu i uništenu kompaniju pritom bi za Srbiju bili prilično rigorozni; otpisivanje svih dugova, koji sa starim dugovima iznose i više od milijardu evra, dovođenje kompletnog kineskog menadžmenta i odlazak većeg broja radnika – kako se spekuliše, čak i do 2.500, što je više od polovine zaposlenih u ovoj borskoj kompaniji.

Država se, inače, na prodaju eksplicitno obavezala u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom. Kako se navodi u memorandumu sa MMF, „status ovog preduzeća biće rešen tokom 2017. godine”. Vlada je prethodno za RTB Bor odobrila program pod nazivom Unapred pripremljen plan reorganizacije (UPPR), koji između ostalog predviđa i uvođenje profesionalnog menadžmenta.

Rudarsko-topioničarski basen Bor nije oduvek bio toliko problematičan. Iz ugla delatnosti i prognoza stručnjaka da bi cena bakra na svetskom tržištu trebalo rapidno da počne da raste, o njemu se govorilo kao o najvrednijoj kompaniji u istočnoj Srbiji i biseru domaće privrede. Direktor Blagoje Spaskovski tvrdio je da kompanija vredi najmanje milijardu evra. Takođe, iz današnje perspektive, kada država vapi za strateškim partnerom za ovu kompaniju, gotovo da neverovatno deluje činjenica da su se 2006, prilikom prvog pokušaja privatizacije, za kupovinu RTB Bor interesovale čak 23 firme.

Prethodno je država još jednom pokušala da proda borsku kompaniju, na leto 2007. godine. Na tom tenderu pobedio je austrijski Atek, koji je ponudio 466 miliona. Međutim, ni s tim ponuđačem RTB Bor nije imao sreće. Isto se dogodilo i s drugim tenderom, na koji se prijavio rumunski Kuprom. Ni jedna ni druga kompanija nisu uspele da ispune ugovorne obaveze.

Posle dva propala tendera, država se odlučila na dokapitalizaciju kompanije, uz uvođenje strateškog partnera. Bilo je zamišljeno da Srbija u zajedničku kompaniju unese imovinu RTB-a, a partner bi imao obavezu da investira. Predviđeno je bilo i da ulagač sve dugove preuzme na sebe. Zainteresovanih, međutim, nije bilo.

Kompanija RTB Bor godinama ima loše poslovne rezultate i godinama je nerešiv problem za Srbiju i njen budžet. To se može reći i za direktora Blagoja Spaskovskog, koji je već osmu godinu na čelu ove kompanije iako je u više navrata najavljivana njegova smena zbog loših rezultata.

RTB Bor je objavio da su gubici u poslovanju od 2003. do 2007. bili 153.595.000 dolara. Minus je isključivo rezultat neprekidnog višegodišnjeg nedomaćinskog i nestručnog poslovanja i upravljanja kompanijom.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ