Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EURIBOR RASTE SIGURNO, PITANJE JE KADA

Piše: Sanja Radinović

Građani koji imaju stambene kredite u evrima već neko vreme plaćaju manje rate nego u momentu uzimanja zajma. Razlog je to što je euribor, kamata po kojoj srpske banke pozajmljuju novac, pala na najniži nivo u istoriji. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da će se ovakav trend sigurno promeniti

“Vrlo je izvesno da će se euribor polako vraćati na svoje ranije nivoe. Njegov rast će zavisiti od oporavka evropske privrede i kretaće se od 0,5 do 0,75 odsto godišnje. Dakle, kada evropska privreda počne da raste, a procene su da početak takvog zamaha treba očekivati u narednih godinu dana, treba očekivati i početak rasta euribora, a samim tim i kamata na kredite.” Ovo za Srpsku ekonomiju tvrdi jedan bankar, a slično govore i ekonomisti koji argumente baziraju na onome što se događa u evropskoj i američkoj ekonomiji.

Procene su, dakle, da euribor, kamata čije povećanje znači i skuplje kredite u našoj zemlji, neće bar još godinu početi znatnije da raste. Potom, međutim, nesumnjivo treba očekivati jačanje ove kamate, tvrde poznavaoci.

Veće rate treba očekivati kod svih zajmova u evrima, a ceh će platiti više od 75.000 građana, koliko ih je podiglo stambene kredite vezane za euribor. Praktično, na tapetu će biti svi koji su kupovali stanove po kamati koja se sastoji od fiksnog dela i euribora, koji je promenljiv.

U poslednjih 15 godina euribor je znatno oscilirao. Tromesečni euribor je u aprilu 2015. prvi put pao u negativnu zonu i iznosio je -0,001 odsto. Toliko približno iznosi i danas. Pre šest godina, 2011, bio je tek nešto veći od jedan odsto, a krajem 2013. njegova vrednost je iznosila 0,3 odsto. Pre krize 2008. godine bio je 5,13 procenata, pa bi se, po scenariju po kom bi u budućnosti ponovo dostigao taj nivo, korisnici stambenog kredita našli u poziciji da kredit koji sada otplaćuju po kamati od 3,5 odsto zapravo plaćaju sa ukupnom kamatom od čak 8,5 procenata godišnje. To u prevodu znači da mesečna rata kredita od 50.000 evra danas iznosi oko 260 evra u proseku, a da je pre osam godina bila oko 400. Trend negativne stope koji imamo trenutno učinio je suprotno – prosečna mesečna rata od 290 evra iz 2010. godine danas je pala na 260 evra.

Ekonomista bečkog Instituta za međunarodne ekonomske nauke Vladimir Gligorov objašnjava za Srpsku ekonomiju da rast euribora “zavisi u najvećoj meri od Evropske centralne banke” i oporavka evropske ekonomije, ali i od Američke centralne banke. U prevodu, oporavak evropske ekonomije značio bi i rast euribora, kako najčešće, pored ekonomista, vole da kažu i bankari.

– Politika Evropske centralne banke zavisi od inflacije u zoni evra, koja opet zavisi od privrednog rasta i kursa evra. Kod ovog poslednjeg, najvažnija je najava Američke centralne banke da će nastaviti da postepeno povećava kamatnu stopu, što bi moglo da utiče na jačanje kursa dolara u odnosu na evro. To bi trebalo da utiče povoljno na privredni rast i inflaciju u zoni evra, jer raste izvoz, odnosno rastu cene uvoza. Tako je verovatno da bi u drugoj polovini godine Evropska centralna banka mogla da razmotri politiku kvantitativnih olakšica i najavi postepeni rast kamatnih stopa (malo verovatno pre sledeće godine). Ukoliko bi se oformila očekivanja da će tako i biti, eurolibor bi mogao da počne da se kreće prema pozitivnoj teritoriji. Ali to zasad izgleda kao veoma spor proces. Jer, da ponovim, ključan je uticaj kamata pod kontrolom Evropske centralne banke, a tu neće uskoro biti nekih promena – objasnio je Gligorov.

Bankari su do sada nekoliko puta grešili odgovarajući na pitanje kada se može očekivati početak rasta euribora. Najviše procena je bilo da se takav zamah može očekivati u 2015, ali njihove prognoze se nisu obistinile ni godinu i po dana posle. Sve vreme su, doduše,rast euribora uslovljavali izlaskom iz recesije i rastom privreda u Evropi.

Jedno je sigurno. Građani koji žele da uzmu kredit u evrima s fleksibilnom kamatom vezanom za euribor treba da imaju u vidu da se euribor do kraja otplate kredita može pomerati naviše i naniže.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ