Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mustafa Jusufspahić: SRPSKI KOLAČ NA BOGATOM HALAL TRŽIŠTU

Mustafa Jusufspahić, generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda
Foto: Oksana Toskić
Piše: Dragan Milivojević

Tržište halal industrije teško je 415 milijardi dolara i ima 1,8 milijardi potrošača, kolika je trenutno, prema nekim procenama, muslimanska populacija. Na ove podatke, iznete na poslednjem Briselskom forumu, ukazuje u razgovoru za Srpsku ekonomiju generalni direktor Agencije za sertifikaciju halal proizvoda Srbije Mustafa Jusufspahić.

– U Evropi ne postoji halal hub industrijska zona i Srbija bi mogla da napravi pionirski iskorak i privredni bum, kao što je to učinjeno sedamdesetih godina prošlog veka, kad smo jedini na kontinentu imali Halal sertifikat. On je tadašnjem spoljnotrgovinskom gigantu “Geneksu” omogućio izvoz na desetine hiljada tona mesa u islamske zemlje. U današnoj Evropi proizvode s Halal sertifikatom više koriste nemuslimani nego muslimani, što govori ne samo o kvalitetu već i mogućnostima koje bi se otvorile za srpsku privredu – kaže Jusufspahić.

Uz analizu potencijala i propuštenih šansi u halal industriji Srbije, Jusufspahić ukazuje na “anegdotalni” nastup susedne Hrvatske na vodećem svetskom sajmu halal proizvoda u Kuala Lumpuru, gde se predstavila kao islamska zemlja, te činjenicu da zemlje poput Japana i Južne Koreje prednjače u prihvatanju halal proizvoda u njihovim restoranima i hotelima kako bi privukle što više turista iz muslimanskih zemalja.

– Srbija ima zemlju koja vapi da se iskoristi. Jednom prilikom, a reč je o vremenu zaoštravanja odnosa između Moskve i Ankare zbog obaranja ruskog aviona, propuštena je velika šansa da se halal industrija u Turskoj, zasnovana na ruskim klijentima, prebaci u Srbiju. Kad je reč o tome, naši vajni struč- njaci spavaju – kaže Jusufspahić i podseća na pionirski poduhvat njegovog oca, muftije beogradskog Hamdije Jusufspahića, koji je pre više od četiri decenije ustanovio prvi Halal sertifikat na kontinentu, i to upravo ovde, u Beogradu.

Za Bosnu i Hercegovinu u doba SFRJ to nije bilo interesantno, a tadašnji dugogodišnji muftija beogradski u Halal sertifikatu je prepoznao potencijal. – Islamskoj zajednici s mojim ocem na čelu obratili su se tadašnji direktori “Geneksa” iskazujući želju da izvoze meso u Irak i Iran.

- Tražili su sertifikat i potvrdu od mog oca kao muftije da je to zaklano u skladu s verskim propisima. Onda smo obučili naše auditore, koji su mahom bili hodže. Oni su kontrolisali i izveštavali koliko je i gde stoke zaklano. Halal sertifikat nije postojao u Evropi, pa smo klali stoku za Italijane, a oni su uspostavili tzv. milanski rez. Naš sertifikat je u islamskom svetu bio prepoznat, a u zemlji smo pokrivali sve, od Murske Sobote do makedonskih klanica. Meso je išlo za Jordan, UAE, Irak, Iran, Egipat, celi islamski svet, a količine koje smo tada preko “Geneksa” izvozili sada možemo samo da sanjamo – konstatuje Jusufspahić.

Šta učiniti da se ne sanja, već posluje, i to ne samo sa zemljama Azije i severne Afrike nego i na evropskom kontinentu, gde sada ima 54 miliona muslimana i na kome je sa severnoameričkim tržištem promet halal industrije oko 48 milijardi dolara. I Jusufspahić, kao i mnogi, govori prvenstveno o neophodnosti obnove stočnog fonda.

– Ogromni prostori, i to samo na Pešteru, stoje neiskorišćeni. Treba pozvati investitore da tu plasiraju svoj kapital, kao i u klanice koje bi radile po halal standardima. Treba uložiti i u puteve. Država mora da prepozna dobit koja se meri milionima dolara, a o tome već godinama govorim ministrima i u privrednim komorama. Ako pogledamo samo naše stanovniš- tvo, i tu je na stotine miliona dolara neiskorišćeno. Jer, činjenica je da je kod nas 600.000 stanovnika muslimanske veroispovesti, samo u Beogradu 200.000, koji, kao što je slučaj i u svetu, prihvataju i “Mekdonalds”, ali da je jedino sa Halal sertifikatom hrana zdrava – objašnjava Jusufspahić.

Činjenica je i da je hrana s halal oznakom ipak našla konzumente i širom srpskog tržišta, ali, prema oceni našeg sagovornika, to još uvek nije na putu mejnstrima, nije ušla na ono što bismo nazvali auto-putem tržišta.

– To kažem budući da nemamo ove proizvode u diskontima i kornerima, niti je takvo tržište izgrađeno u celoj Evropi, u celom zapadnom svetu. I kod nas treba da postoji isto za organsku, posnu, košer i halal hranu – kaže Jusufspahić. 

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ