Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pobeda ljubavi

Brak i korona
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Odelo, kravata i lenta njegov su dres kod. Tekst Duška Radovića i zakon o pravima i obavezama supružnika. Sve isto kao da nije vanredno stanje. Ni korona neke Beograđane nije mogla da spreči da uplove u bračne vode. U Beogradu su radile sve matične službe. Bilo je 100 venčanja. Najviše, kao i obično u centralnim gradskim opštinama – Vračar, Savski venac, Stari grad, Palilula i Zvezdara.

Nemanja Đurović je zamenik matičara matičnog područja Zvezdara. Tim poslom se bavi 14 godina. Za njega je rad u vreme epidemije bio nešto novo, potpuno drugačije. Mera zaštite svi su se pridržavali. Na venčanju su bili pristuni samo mladenci i svedoci. Maske i rukavice obavezne. Najzanimljivije je bilo kako da se mlada i mladoženja poljube i kako da razmene prstenje, kaže Nemanja. Pojedini su skidali maske, a neki će prvi bračni poljubac da zapamte pod maskama. Da bi stavili burme skidali su rukavice, pa ih potom vraćali na ruke. Sagovornik ističe da je i u vreme korone pobedila ljubav. Nije bilo mladi u venčanicama, nije bilo gostiju, ni muzike. I bilo bi sigurno više sklopljenih brakova da nije bilo vanrednog stanja.

- Trudili smo se da ne otkazujemo venčanja, već smo nastojali da mladencima izađemo u susret i da im pomerimo termine, što smo uglavnom i radili - priča Nemanja Đurović.

Zvezdarski matičar priča da je zbog virusa postojao strah, što je sasvim ljudski. Međutim, on i njegovih osam koleginica pratili su situaciju i vladali se prema merama koje je konkretno donela gradska uprava, tako da nije bilo problema u radu, kao ni pojava zaraze koronom.

– Svakako smo obavljali venčanja sa istim žarom, emocijama i istim entuzijazmom, rekao nam je Nemanja Đurović.

On pamti različite situacije, ali jedno venčanje je na njega ostavilo poseban utisak. Verovali ili ne Nemanja je pre nekoliko godina venčao mladoženju koji je imao 103 godine, dok je mlada bila dvadesetak godina mlađa. Oni su se upoznali posle Drugog svetskog rata, pa su se rastali i tek u poznoj starosti su se ponovo sreli i odlučili se za brak.

Naš matičar ne bi menjao svoju profesiju za koju važi da je uglavnom ženska. Nemanja naglašava da iako je malo muškaraca postoje kolege koji izvrsno rade svoj posao. On još naglašava da matična služba predstavlja u stvari jedan ceo životni ciklus. Prvo se upisujete u knjigu rođenih, pa se venčavate i na kraju tu je knjiga umrlih. Svaka promena ličnog stanja ostavlja trag u matičnoj službi.

– Ono što je dobro u poslu matičara je što imate mogućnost da nekog usrećite. Stresne su situacije kada vodite matičnu knjigu umrlih, pogotovo ako je reč o mladoj osobi. Na te situacije prosto ne možete da budete imuni - kaže sagovornik.

Od 13.maja na venčanju je dozvoljeno prisustvo do 50 ljudi. Za sada se brakovi sklapaju samo u salama za venčanja. Taksa iznosi 320 dinara, a kada se proceni da je bezbedno u restoranima spremite 13.071 dinar, koliko iznosi gradska naknada za sklapanje braka van sedišta matičnog područja.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ