Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EVROPSKA UNIJA DONIRALA SRBIJI 3,9 MILIJARDI EVRA!

ISTRAŽUJEMO: Koliko je novca poklonjeno našoj državi u poslednjih 16 godina
Piše: Milan Dobromirović

Naša država je u poslednjih 16 godina dobila neverovatnih 3.902.219.502 evra donacija samo od Evropske unije! Prema podacima Sektora za planiranje, programiranje, praćenje i izveštavanje o sredstvima Evropske unije i razvoj pomoći pri Kancelariji za evropske integracije, od 2000. godine do danas Srbija je dobila donacije od više od 30 država. Odmah iza Evropske unije, koja je dala najviše novca, jeste Nemačka sa donacijama u vrednosti od 1.392.881.522,65 evra, dok se na trećem mestu nalaze Sjedinjene Američke Države sa izdvajanjem od 716.121.819,91 evra. Na drugoj strani, prema istim podacima, najmanje izdašni bili su Slovaci, koji su Srbiji donirali “svega” 9.546.337,28 evra (pogledati tabele).

Gde je novac?

Pomenuti podaci ukazuju na to da su ovi silni milioni uloženi u najrazličitije oblasti, od javne uprave, preko privrede i poljoprivrede, do zdravstva i saobraćaja. Tim novcem finansirane su razne strategije i kursevi, gradili su se i putevi i zgrade. Ekonomski stručnjaci, međutim, nisu ubeđeni da je baš svaki evro završio tamo gde mu je bilo namenjeno, već smatraju da je dobar deo novca završio u privatnim džepovima!

Dodatnu sumnju ekonomskih znalaca izaziva i fantastičan podatak da je Srbija od 2000. godine do danas, kad se saberu svi donatori, dobila čak 17,6 milijardi evra! Kako je pokazalo naše istraživanje, interesantno je i to da ne postoje precizni podaci za pojedine države o tome gde je novac konkretno završio, već se sve svelo na to da su stotine miliona evra uložene u “jačanje vladavine prava” ili “reformu pravosuđa”. Štaviše, za čak 9.996.294,88 evra donacija iz Finske nema ni jednog jedinog podatka o troškovima! Upravo tu možemo opravdano postaviti pitanje da li je inostrani novac uložen tamo gde je planirano.

Ruku na srce, za neke druge države – poput Austrije, koja nam je donirala 38.591.661,77 evra – postoje konkretni podaci o obnovi i izgradnji objekata ili nabavci kamiona za odnošenje smeća i opreme. Donacije su korišćene i za obnovu poplavljenih područja i saniranje štete posle katastrofalnih zemljotresa.

Velika korupcija

Ekonomista i predsednik Balkanskog biznis centra Branko Dragaš, komentarišući ove podatke, ističe za Srpsku ekonomiju da su donatori veoma skloni korupciji.

– Prema istraživanjima međunarodnih organizacija za borbu protiv korupcije, čak 75 procenata donacija pokradu sami inostrani donatori. Evropske banke su iz Srbije za isti ovaj period iznele 25 milijardi evra. Tome bi trebalo dodati i spoljnotrgovinski deficit od skoro 100 milijardi evra. Pošto se zna da je naš najveći spoljnotrgovinski partner upravo Evropska unija, to znači da je realno u Srbiju došla milijarda evra, a iz nje izašlo neverovatnih 125 milijardi! Dakle, dobar biznis između Brisela i srpskih političkih kriminalaca koji su tokom svih tih godina bili na vlasti – zaključuje Dragaš.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ