Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

KAD IMA EKONOMSKOG RASTA, IMA I POSLA ZA NAS

Vojislav Lazarević, predsednik Izvršnog odbora Piraeus banke i generalni direktor Piraeus banke AD Beograd
Piše: Milica Krivokapić

Krediti, stambeni i gotovinski, u Srbiji nikad nisu bili jeftiniji. Ima li prostora za dalji pad kamata na ove zajmove u našoj zemlji i od čega to zavisi?
Lazarević: Sa korekcijom referentne kamatne stope NBS i održavanjem inflacije na stabilnom nivou, došlo je i do znatnijeg umanjenja kamatnih stopa na dinarske kredite. Dodatni uticaj na sniženje kamata imala je i niža cena koštanja depozitnih proizvoda. Realno je očekivati da će se ovaj trend nastaviti i u narednom periodu. 
Piraeus banka je tokom 2016. godine zabeležila  konstantan rast kredita odobrenih stanovništvu, pre svega zahvaljujući posebno kreiranim ponudama, koje uz najkonkurentnije uslove podrazumevaju i niz dodatnih pogodnosti za korisnika.
Predstojeću prazničnu sezonu potrudili smo se da ulepšamo nagradnom igrom, koja počinje 19. decembra 2016, a koja važi upravo za nove korisnike gotovinskih i refinansirajućih kredita. Na ovaj način banka, uz stalno unapređenje svoje ponude, nastoji da nagradi vernost svojih klijenata i da nekima priušti nezaboravno VIP muzičko iskustvo u Kopenhagenu.

Piraeus banka je nedavno, u mesecu štednje, vodila možda najjaču i najbolju kampanju za kamate na štednju. Kakve rezultate ste postigli?
Lazarević: Ove godine smo odličnu ponudu za Nedelju štednje promovisali originalnom kampanjom “Postani i ti zvezda The Štediša benda”, kao i odličnim proizvodima i uslovima za štednju. S obzirom na to da smo uspeli da uvećamo bazu korisnika i sam portfolio, možemo da zaključimo da smo zadržali poverenje klijenata i sam kvalitet ponude.
Opšta ocena je da je ovogodišnja politika kamatnih stopa na depozite pred Nedelju štednje bila veoma odgovorna i korektna. Kamate su bile nešto niže nego prethodnih godina, a praksa je pokazala da su se građani prilikom odabira banke rukovodili sigurnošću položenog uloga i uslugom pre nego visinom kamate. U tom smislu, štednja je manje profitabilna, ali zato je postavljen pravi kriterijum za odabir banke partnera, za koji verujem da će umnogome ublažiti tržišnu utakmicu ubuduće.

Po čemu se Piraeus banka danas još izdvaja od drugih banaka u Srbiji? Šta imate u ponudi što je građanima i privredi posebno interesantno?
Lazarević: Piraeus banka je i ove godine tržištu ponudila mnoštvo inovativnih proizvoda i usluga koje su imale dobar odjek na bankarskom tržištu. Potvrdu za vredan i valjan rad, pored klijenata, dobijamo i od konkurencije, u čijoj ponudi prepoznajemo svoj uticaj.  
Godinu smo započeli akcijskom ponudom za gotovinske i refinansirajuće kredite sa nepristojno niskom kamatnom stopom. Odlična ponuda je pronašla put do korisnika, tako da ovi krediti predstavljaju gotovo polovinu ukupne produkcije naših kredita.
Jednako atraktivni korisnicima naših usluga bili su i krediti sa produženim rokom otplate do 120 meseci, unapređeni paket tekući računi za građane i privredu, kao i cash back akcije vezane za naše kreditne kartice.   
U narednom periodu banka će nastaviti sa unapređenjem kvaliteta proizvoda i usluga, kao i sa optimizacijom svih procesa. Radimo i na novitetima u oblasti digitalizacije. Nakon poboljšanja winbank servisa,  uvođenja  usluge podele gotovine sa bankomata na rate i besplatnog vaj-faja u čitavoj poslovnoj mreži, na redu je uvođenje usluge mobile wallet.

Kako ocenjujete mere Vlade Srbije i tempo kojim se sprovode? Koliko će one u 2017. biti važne za bankarski sektor s obzirom na to da poslovanje banaka zavisi od stanja ekonomije zemlje, razvoja preduzeća i standarda građana?
Lazarević: Pozitivan trend privredne aktivnosti u Srbiji vidljiv je tokom cele 2016. godine i verujem da će se taj trend nastaviti i u narednoj godini. Postoji nekoliko temelja na kojima gradim to uverenje: snažna posvećenost sprovođenju strukturnih reformi Vlade Srbije predstavlja osnovu, a rast BDP, oporavak kreditne aktivnosti stanovništva i privrede i stabilan priliv direktnih stranih investicija samo su neki od elemenata u prilog optimističnim prognozama.
Danas možemo da svedočimo da su projekcije Narodne banke Srbije da će rast BDP-a u 2016. biti iznad 2% tačne, što nam daje realnu osnovu i da će njihova projekcija od 3% rasta u 2017. biti ispunjena. Usled pada kamatnih stopa došlo je i do oporavka kreditne aktivnosti u 2016. godini, što je dovelo do rasta novoodobrenih kredita stanovništvu i privredi. I stabilnost domaće valute je sačuvana; cene nisu rasle, a inflacija je ostala na istorijski niskom nivou.
Bankari s priličnim optimizmom gledaju na godinu pred nama. Jednostavno, kad ima ekonomskog rasta, ima i posla za nas. Očekujemo dalji rast kreditne aktivnosti, povećanje plasmana, ali uz nadu da ćemo uspešnije i jeftinije nego do sada rešavati naplatu problematičnih zajmova.

Na malom tržištu Srbije ima čak trideset banaka. Dolazi vreme njihovog spajanja. Kako Piraeus banka vidi svoju budućnost u tom pogledu?
Lazarević: Srpski bankarski sektor može se smatrati vrlo konkurentnim, sa velikim brojem banaka, te je realno očekivati njegovu konsolidaciju. Ovaj proces je već započeo i trenutno se ogleda u unutrašnjoj reorganizaciji, koja treba da doprinese poboljšanju operativnosti, smanjenju troškova i, što je najvažnije, još boljoj usluzi. 
Piraeus banka Beograd planira rast, ali ne akvizicijama, već povećanjem tržišnog udela kroz rast depozitnog i kreditnog portfolija i, naravno, uvećanjem baze zadovoljnih korisnika. Investicije koje planiramo usmerene su na savremene tehnologije, kao i obezbeđivanje boljeg kvaliteta i raznovrsnije usluge.
Cilj je kompaktna usluga koja će ubuduće praviti razliku. 

Prošlo je vreme kad se govorilo o krizi grčkih banaka. Kako ocenjujete stabilnost Piraeus banke u Srbiji danas i koliko strogo NBS kontroliše poslovanje naših banaka?
Lazarević: Piraeus banka a.d. Beograd u Srbiji posluje kao nezavisno pravno lice i registrovana je kao domaća banka sa stranim ulagačkim kapitalom. Banka je visokolikvidna i solventna, a celokupno njeno poslovanje u skladu je s propisanim direktivama Narodne banke Srbije.  
Dobro poslovanje banke najbolje ilustruje profit, koji je na kraju trećeg kvartala 2016. iznosio 186,3 miliona dinara. U istom periodu odobrena su sredstva za kreditiranje privrede i stanovništva u ukupnom iznosu od 83,3 miliona evra, što predstavlja uvećanje od preko 185%.
Banka je od samog početka orijentisana na konstantno unapređivanje i razvoj srpske ekonomije kroz različite podsticaje i mnogobrojne investicije. Upravo je najveći rast zabeležen u domenu kreditiranja biznis sektora, gde su novi plasmani uvećani skoro tri puta, dostigavši iznos od 61,7 miliona evra. Paralelno je zabeležen i rast u sektoru stanovništva, gde su nova puštanja kredita iznosila 21,6 miliona evra. Ovo je ujedno i pokazatelj visokog poverenja korisnika usluga, kao i zadovoljstva kvalitetom obezbeđene usluge.

Koji su glavni izazovi bankarskog sektora u 2017. u Srbiji?
Lazarević: Da bi bankarski sektor mogao u svom maksimumu da podrži rast domaće privrede, potrebni su nam dobri projekti koje ćemo finansirati. Postoji i problem nenaplativih potraživanja, koji opterećuje i banke, samim tim i celu srpsku privredu. Reč je o više od tri milijarde evra nenaplativih potraživanja. Postoje naznake da će se 2017. rešenje tog problema naći na dnevnom redu, što svima nama ide u prilog jer će bankarski sektor moći da oslobodi sredstva i jače kreditira privredu, što bi omogućilo nastavak dobrog trenda iz 2016. godine.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ