Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

POREZ PLATI, PA SE ŽALI TATI

Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Rade N. Pašić niti beše kriv, nit je mogao biti zaslužan za to gde se, kad se i zašto se rodio. Međutim, činjenica da se rodio i stasao kao jedini muški potomak u domu slavnog Nikole Pašića beše već, sama po sebi, glavni zgoditak na lutriji. Tu činjenicu mezimac našeg slavnog državnika uspevao je da kapitalizuje takoreći od kolevke pa do groba. (Do groba, pa i preko groba – u doslovnom smislu! Ako već ne znate o čemu je reč, pri kraju ovog teksta kazaće vam se samo.)

Razvojni put naslednika velikog Pa- šića od početka beše izuzetan i prema potrebi izuzet iz redovnih građanskih tokova. Mlađani Radomir N. Pašić nije voleo školu, ili (državna) škola možda nije volela njega. Takvo stanje stvari izgleda da je izazvalo izvesne megapromene u našem ondašnjem obrazovnom sistemu. Pričalo se da je stari Pašić isposlovao da privatna Zdelarova gimnazija dobije pravo javnosti da bi sin Rade došao do nekakve ćage, do koje nije mogao doći u državnim školama. Kad je napokon prevazišao probleme s formalnim obrazovanjem, Rade je brzo pokazao svoja praktična znanja i socijalne veštine. Postao je svoj čovek. I ne samo to. Koristeći svoje prezime (i ono slovo N. u sredini) kao resurs, Radomir je postao fi rma-čovek! U banalnim moralističkim razmatranjima najčešće mu se prilepljuje etiketa tatin sin. Zanemaruje se pritom činjenica da je u ovom slučaju očigledno reč o talentovanom i umešnom pojedincu koji je tu etiketu (bez blama) bezmalo pečatao na svojim vizitkartama uzdižući je na rang profesije. I zaista, kod nas svojevremeno nijedan krupan posao nije mogao biti završen bez pomoći Bajinog sina.

Zli jezici vele da je Rade kao od šale naplaćivao čekove iz državnih poverljivih kredita, da je zgrtao milione od državnih liferacija, da je kao posrednik kod državnih zajmova uzimao masne provizije… S druge strane, uprkos silnim nestašlucima Pašića sina, pristalice Pa- šića oca ponavljale su i dalje staru isprobanu mantru: “Zna Baja šta radi! Zna Baja šta radi!” (Valjan državnik ne može ispasti rđav otac.) “Zna Baja, zna!”

Pisalo se u ondašnjoj štampi i prepričavalo po čaršiji da je jedared stari Pašić u Narodnoj skupštini bio prozvan zbog basnoslovnih malverzacija mlađeg Pašića u poslovima sa šećeranama i liferacijama šećera. A vremešni Baja, kao pravi baja, okrenuo je celu stvar na šalu. Lakonski je opravdao rabote svoga sina sledećim rečima: “Ovaj, a šta ćete? Dete, pa vole šećer!” Znao je Baja šta radi!

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ