Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stoj, sokole moj

Moderni advertajzing po prvi put među Srbima
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Tako je to bilo. Šalili se neki mangupi sa ozbiljnom firmom. Spravljali nekakve lažnjake i bućkuriše. I potraja to dok gospodin Janković, apotekar ovdašnji, nije rešio da stane na kraj krivotvorenju mirisne ljubičice. Bila je 1927. godina kad je pomenuti gospodin (usled ,,vrlo mnogih’’ imitacija njegove pomade ,,ljubičica krem’’) posredstvom štampe ,,obratio pažnju poštovanim potrošačima da je prava ljubičica krem samo ona na čijoj kutiji pored zaštitnog žiga ima i ljubičasta etiketa’’ – i to sa neizostavnim svojeručnim potpisom apotekara.

Srbi su, uz ostale zapadnjačke novotarije, tokom prvih decenija dvadesetog veka usvojili i moderne načine telalenja. Vruće, taze, kod čika Laze i druga dovikivanja sa ćepenaka, nepovratno su uzmicala pred novinskim oglasima i ustaljenom modernom reklamnom porukom da kompanija ta i ta nudi svoj standardizovan proizvod izrađen ,,po najnovijoj metodi’’.

U godinama nakon Velikog rata, geopolitička orijentacija tek uspostavljenog velikog južnoslovenskog kraljevstva uticala je na ovdašnju modu i životni stil. Mustre bečke, koje su još od vremena Obrenovića suvereno vladale beogradskim ulicama, smenio je diktat šika uvezenog iz Pariza i Londona. Beše to tek jedan pramen iz rukoveti meke moći koju su pomenute prestonice velikih sila pobednica projektovale po brdovitom balkanskom pejzažu.

Iako smo na toj pobedničkoj strani bili i ostali slabija (naposletku i zeznuta) strana, hteli smo oduvek i u svemu da ,,ličimo’’, ma koliko to naše ličenje samo ličilo na nešto što je načas prošlo pokraj velikih dalekih ,,oriđinala’’ života na visokoj nozi.

Miris ,,bliske'' daljine

Emocije proistekle iz ratom osveštanog prijateljstva, pretvorile su se u kolektivne narative – zgodne da se na njih osloni industrija koja i sâma proizvodi emocije. Đuture sa proizvodima, pazarile su se i priče koje oni pričaju (storytelling) o zajedništvu s posleratnim velikim versajskim svetom.

Slike stradanja iz godina rata i pandemije ,,španske groznice’’, smenile su žanr scene udobnog građanskog života. Onih dana Terazije su mirisale na ,,lajons’’ čaj, na ponos i diku radnje St. Milovanović-Macić (prethodno Ž. Todorovića – kraljevskog dvorskog liferanta), koja je držala zastupništvo tog proizvoda za celu zemlju. Radnja je preporučivala građanstvu ,,svoje stovarište uvek sveže kolonijalno-delikatesne robe’’.

Na požutelim reklamama razaznaju se domaći (ćirilični) tragovi uvezenog ostrvskog dendizma. Engleski stil odevanja za onovremene beogradske džentlmene predstavljao je paradigmu, baš kao što je francuska moda bila obrazac koji su sledile njihove lepše polovine. Usred međuratnog razdoblja, domaćoj gospodi nuđeni su ,,po povoljnoj ceni’’ vuneni prsluci ,,lord Kardigan’’ i šeširi ,,a la Idn’’. (Trus i kompanija i Lok i kompanija s naročitim plemenitaškim ponosom oglašavale su svoje proizvode. )

Vođen sloganom ,,nema da nema’’, u predonoratnoj beogradskoj varoši, u Ulici Vuka Karadžića, svoju robu nudio je glamurozan ,,Engleski magacin’’. Ta oaza albionske gospoštine odisala je predusretljivošću o kojoj će se pripovedati neverovatne priče u posleonoratnim vremenima (u kojima je za kupca važio ,,samoupravni’’ princip: ako ti se ne sviđa ponuda, a ti poljubi pa ostavi). Naime, ako probirljiv kupac u pomenutom otmenom magacinu ne bi pronašao, na primer, baš onakav štof kakav je zamislio, susretljivo osoblje iznelo bi pred kupca raskošnu paletu uzoraka i željeni materijal bio bi odmah trebovan, a potom i brzo dopremljen – direktno iz Engleske. Veoma hvaljeni svileni mantili za gospodu – sa oznakama firmi Akvaskutum, Barberi ili Aligator – stizali su takođe s one strane Lamanša.

Od sokola do tašte

U tadašnje vrednosti i osećanja našeg sveta, vešto se ,,uklopio’’ terazijski prodavac konfekcije iz poznate porodice Rafajlović. Taj solunski ratnik odabrao je veliki zid i unajmio molera da mu naslika pripadnika Sokolskog pokreta u svečanoj uniformi sa sledećim pratećim tekstom ispod slike: ,,Stoj, sokole moj, i znaj da su najbolja odela kod firme Braća P. Rafajlović!’’

Ako je verovati sećanju vremešnih žitelja prestonice, to ,,stoj, sokole moj’’ pretvorilo se u lozinku jedne urbane svakodnevice, u šaljiv i prisan uvod u pozdrav među prijateljima na ulicama starog Beograda.

Odvajkada – više nego šešir, odelo i mantil – cipele behu ogledalo ukusa i platežne moći. Neke od najboljih bile su izložene u izlogu radnje cipela ručne izrade Lero, u kojoj se prodavala obuća izrađena od najlepših nijansi kože, oblikovana na ,,specijalnim kalupima’’ koji su pratili linije ondašnjih svetskih trendova. Kupci sa plićim džepom, svoj par cipela mogli su da pronađu kod Bate. Biće da su neke cake iz psihologije formiranja cena bile poznate i u prvoj polovini prošlog veka. Smanjivanjem leve cifre za 1, sve Batine cene završavale su se sa 9.

Na staroj beogradskoj kaldrmi moderni kapitalizam hvatao je maha koristeći se svim trikovima drevne trgovačke promućurnosti. U nemilosrdnoj tržišnoj utakmici izgleda da je naročito korisno bilo istaći određene prednosti u odnosu na konkurenciju, kojima se pravdala velika jeftinoća (proizvoda ili usluga) uz neokrnjeni kvalitet. U tom nadmetanju bilo je slučajeva iznošenja i takvih podataka koji bi se mogli smatrati poslovnom intimom.

Određene pogodne okolnosti svog poslovanja, pojedini trgovci ne samo da nisu smatrali poslovnom tajnom, već su na njih gledali kao na činjenicu koju valja ,,turiti’’ u novine.

U moru novinskih oglasa, u kojima su modistkinje preporučivale svoju robu, zatekao se i sledeći, objavljen 1938. godine (radnje Milkić – Knez Mihailova 3), koji je poprilično iskren i neobičan: ,,Po 30 dinara – ženske šešire i to najmodernije dobićete na galeriji za koju ne plaćam kiriju i ostale troškove, pa sam zato u mogućnosti da prodam tako povoljno, pregledajte – uverite se – iskoristite priliku!’’

Marketinški elan čaršije znao je da se zalaufa i pređe koji korak preko granice dobrog ukusa. U beogradskoj varoši čuva se i uspomena na jednog visprenog trgovca koji je pozivao pripadnike jačeg pola da mu postanu mušterije, uz obećanje dobre sreće, tj. uz tvrdnju da će (upravo blagodareći pazarenju u njegovom dućanu) postati batlije, jer će se nešto veoma ružno dogoditi njihovim taštama.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane