Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obim tržišta nepokretnosti u drugom kvartalu

Republički geodetski zavod
Srpska ekonomija

Tokom drugog kvartala 2021. godine javni beležnici i osnovni sudovi su Republičkom geodetskom zavodu dostavili 48.528 ugovora, što je nešto više od 16.170 ugovora mesečno. Od ukupnog broja dostavljenih ugovora 21% su činili ugovori o poklonu i razmeni i 2% dokumenta koja se ne mogu registrovati u RCN-u, što odgovara prosečnom udelu ovih ugovora u ukupnom broju dostavljenih ugovora.

U drugom kvartalu 2021. godine je, u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, registrovano za 84,5% više ugovora. Najveći porast broja registrovanih ugovora zabeležen je u Nišu – 104,6%, u Beogradu i Kragujevcu – 90% i u Novom Sadu – 81%. U Izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2021. godine, RGZ podseća da je II kvartal 2020. godine obeležilo vanredno stanje zbog pandemije COVID19, kada je usled ograničenja kretanja tokom aprila meseca zabeležen drastičan pad aktivnosti na tržištu nepokretnosti.

Najviše prometovani stanovi

Trendovi učešća različitih vrsta nepokretnosti u ukupnom prometu nisu se značajnije menjali od 2019. godine do danas. U II kvartalu 2021. godine najviše su se prometovali stanovi sa preko 4.300 mesečnih kupoprodaja, građevinsko zemljište sa 3.150 kupoprodaja, stambeni objekti sa preko 2.250, poljoprivredno zemljište blizu 1.800 i dr. Učešće stanova u ukupnom prometu od 29% predstavlja povećanje od 1% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Učešće građevinskog zemljišta u ukupnom prometu u porastu je od 3%, a učešće stambenih objekata i poljoprivrednog zemljišta u padu je za 2%.

Broj prometovanih nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine bio je za 87% veći u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno za 40% veći u odnosu na II kvartal 2019. godine. Promet svih vrsta i podvrsta nepokretnosti bio je veći u II kvartalu 2021. u odnosu na isti kvartal prethodne godine – promet zemljišta za 85%, objekata za 76% i posebnih delova objekata za 97%. Gledano po većim gradovima, najveće povećanje u prometu zemljišta ostvareno je u Nišu - 143%, a povećanje je zabeleženo i u Kragujevcu – 119%, Novom Sadu – 98% i Beogradu – 93%. Najveći porast u obimu prometa objekata zabeležen u Kragujevcu – 120%, zatim u Nišu – 114%, Novom Sadu – 80%, a najmanji u Beogradu – 53%. Porast prometa posebnih delova objekata po gradovima bio je ujednačeniji u odnosu na porast prometa zemljišta i objekata i iznosio je: 108% u Novom Sadu, 107% u Nišu, 106% u Kragujevcu i 93% u Beogradu.

U odnosu na II kvartal 2020. godine, promet građevinskog zemljišta na nivou države bio je veći za 106%, a poljoprivrednog za 57%. U Nišu je zabeleženo najveće povećanje obima prometa zemljišta – građevinskog za 131% i poljoprivrednog za 129%. Promet stambenih objekata na nivou države u II kvartalu 2021. godine bio je veći za 82% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Najveće povećanje u obimu prometa stambenih objekata zabeleženo je u Kragujevcu – 139% i Nišu – 138%, a porast je zabeležen i u Novom Sadu za 96% i u Beogradu za 65%. Promet vikendica na nivou države u odnosu na drugi kvartal 2020. godine veći je za 8%, a promet pomoćnih objekata za 81%. U II kvartalu 2021. godine je promet stanova na nivou države bio veći za 91% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Gledano po gradovima, u Nišu i u Novom Sadu je zabeleženo povećanje od 101%, u Kragujevcu 92% i u Beogradu 88%. Promet poslovnih prostora bio je veći za 83% na nivou države, pri čemu je u Novom Sadu zabeležen porast od 100%, u Beogradu od 57%, u Nišu za 30%, dok je u Kragujevcu zabeležen pad od 33%. Garažni prostori su prometovani znatno više u odnosu na isti kvartal prethodne godine – za 124%. Gledano po gradovima, porast obima prometa garažnih prostora od 244% zabeležen u Kragujevcu, 152% u Nišu, 141% u Novom Sadu i 108% u Beogradu.

Način plaćanja

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji centralnih gradskih opština Grada Beograda izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji većih gradova – Beograd, Niš, Kragujevac i Novi Sad izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Pandemija je uticala na obim prometa na tržištu nepokretnosti, ali ne i na uobičajene načine plaćanja. U II kvartalu 2021. godine nepokretnosti su u 85% prometa plaćene gotovinom, a u 15% iz kreditnih sredstava. Posmatrano po vrstama nepokretnosti, gotovinom se najviše plaćalo zemljište u 99% prometa zemljišta, mešoviti prometi u 97% prometa mešovitih nepokretnosti, objekti u 93% prometa objekata i posebni delovi objekata u 69% prometa posebnih delova objekata. Iz kreditnih sredstava najviše se finansirala kupovina posebnih delova objekata i to u 31% prometa posebnih delova objekata. Plaćanje iz kreditnih sredstava je u blagom porastu kod kupoprodaja posebnih delova objekata.

Udeo kreditnog plaćanja prometa nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine po većim gradovima kretao se od 20% do 30%. U poređenju sa II kvartalom 2020. godine, udeo kreditnog plaćanja u Beogradu i Nišu povećan je za 4%, dok je u Novom Sadu i Kragujevcu smanjen za 5%, odnosno za 4%. Stanovi su plaćani gotovinom u 65% prometa, a iz kreditnih sredstava u 35%. Najmanje učešće kreditnog plaćanja stanova u II kvartalu 2021. godine bilo je u Nišu – 35%, a najveće u Kragujevcu – 47%. U odnosu na isti kvartal prethodne godine povećanje udela kreditnog plaćanja prometa stanova zabeleženo je u Beogradu – 4% i Nišu – 10%, dok je smanjenje zabeleženo u Kragujevcu i Novom Sadu za 6%.

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine iznosio je blizu 1,6 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 2 puta u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno od 1,6 puta u odnosu na II kvartal 2019. godine. Treba napomenuti da je obim prometa u II kvartalu 2020. godine bio manji, što se odrazilo i na količinu novca na tržištu. Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima imao je promet stanova – 57%, stambenih objekata – 10%, građevinskog zemljišta – 8%, poslovnih prostora – 5%, poljoprivrednog zemljišta – 3% i dr. Raznovrsni promet posebnih delova objekata (gde su u preko 90% ugovora prometovani stanovi sa garažnim prostorom), učestvovao je u ukupnom obimu novčanih sredstava sa 5%, a mešoviti prometi sa 7%

Najveće učešće u obimu novčanih sredstava na tržištu stanova imao je Grad Beograd sa ukupno 563 miliona evra, odnosno 65% od obima novčanih sredstava na tržištu stanova u Republici Srbiji. Pored stanova, Grad Beograd je imao najveće učešće i u vrednosti prometovanih poslovnih prostora, garažnih prostora, stambenih objekata, poslovnih objekata i građevinskog zemljišta.

 

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane