Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na jesen stiže MIA, nova radnica meseca u Šapcu i Somboru

Novine u lokalnim samoupravama
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Građani Šapca i Sombora od septembra dobijaju ličnog virtualnog asistenta koji će ih voditi kroz administrativne procedure i biti 24 časa dnevno dostupan za upite o najvažnijim gradskim temama. MIA (Municipal inteligent asistent) je četbot koji zamenjuje odlaske na šaltere i pružanjem informacija u realnom vremenu donosi velike uštede građanima, privredi i lokalnoj samoupravi.

Šapčani će preko Mie moći da dobiju informacije o izdavanju poreskih uverenja, uverenja iz matičnih knjiga i knjige državljana, kao i da prođu kroz postupak za dečiji ili roditeljski dodatak. Somborci će osim o dečijem dodatku i poreskim uverenjima, moći da se kod Mie raspitaju i o visini poreskog duga i kako da dobiju uverenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. I jedni i drugi imaće na raspolaganju i informacije o radnom vremenu gradskih organa, telefonima, kao i aktuelnim dešavanjima.

Digitalne „koleginice“ su sve zastupljenije u svetu, a Sombor i Šabac prvi će u Srbiji dobiti jednu zahvaljujući projektu “Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH uvođenjem četbot aplikacije”, koji sprovode GIZ, SAGA, NALED, Privredna Komora Republike Srpske i Regionalna mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE). Predstavnici projekta danas i juče su čelnicima dva grada svečano uručili licence za uvođenje četbota. Usluga će moći da se koristi putem sajta grada, Viber-a i Facebook Messenger-a.

– Naša analiza pokazala je da je službenicima u Šapcu za pružanje informacija o izdavanju poreskog uverenja u proseku potrebno 10 minuta na šalteru ili putem mejla, a pet minuta telefonom, što je kad se pomnoži sa 10.500 zahteva godišnje, gotovo 1.550 utrošenih sati rada. U Somboru potroše više od 400 sati na odobravanje dečijeg dodatka. Deo tog vremena će preuzeti MIA čija uloga nije da potpuno zameni službenike, već da ih rastereti dela posla, kako bi mogli da se posvete složenijim procesima koji se još uvek ne mogu digitalizovati – kaže direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić.

MIA je zasnovana na veštačkoj inteligenciji i razgovor s njom je nalik komunikaciji sa drugom osobom.

– Nama inženjerima je veliko zadovoljstvo kada možemo da u naše okruženje uvedemo tehnologije koje su savremene i na istom nivou razvoja kao u najrazvijenijim društvima. Korišćenje četbota zasnovanog na prirodnom razumevanju jezika i mašinskom učenju, globalno postaje tehnologija koja pomaže javnoj upravi da unapređuje usluge. Projekat je prilika ne samo da pomognemo boljoj komunikaciji i jačanju veza između samouprava i stanovništva, već i da više saznamo o potrebama i navikama korisnika, kako bismo unapredili i sopstvene usluge – kaže direktor Divizije za softverska rešenja kompanije SAGA Milan Jevtić.

Projekat je deo šireg programa develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a obuhvata i dve lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, Bijeljinu i Laktaše, u kojima će MIA, između ostalog, pomagati srednjoškolcima da se informišu o uslovima za dobijanje studijskih stipendija i procesu prijave.

– Uvođenjem inteligentnog virtuelnog asistenta u jedinicama lokalne samouprave unapređuju se kvalitet i efikasnost pružanja usluga, čime se stavljaju na raspolaganje korisnicima 24 časa, 7 dana u nedelji. S druge strane, korišćenjem ovakvih digitalnih usluga i elektronske uprave građani i privreda štede vreme, jer se smanjuju posete opštinskim službama, te se skraćivanjem dugačkih birokratskih procedura povećava i zadovoljstvo korisnika - naveo je Zoran Jakovljev, GIZ projektni menadžer.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane