Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Naša deca hoće da vezu, ali im ne nudimo priliku

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Naša deca hoće da vezu, ali im to ne nudimo. Deca vole to rukama da rade i kao što hitro mrdaju palčevima po telefonima, tako isto veoma dobro vezu. Zato je potrebno omogućiti im makar fakultativno da uče tradicionalne veštine u školama. I ako ne dobijemo proizvođače makar ćemo dobiti poštovaoca tradicije. Pored edukacije za očuvanje starih zanata veoma je važno da kroz edukaciju dođemo i do kvalitetnih i dobro osmišljenih proizvoda, a nakon toga i da im obezbedimo plasman kroz otvaranje etno galerija u gradovima.

To je bila poruka Sofije Arsić, jedne od osnivača Etno mreže, na panelu „Nematerijalno nasleđe u službi lokalnog razvoja“ koji je održan u prostorijama NALED-a. Državna sekretarka i buduća ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić saglasila se s tom porukom i dodala da je potrebno da kroz obrazovanje u školama obezbedimo čuvare tradicija.

- Za starim rukotvorinama postoji potražnja među turistima, u dijaspori i diplomatiji i potrebno je da imamo sertifikovane proizvode, a potom možemo da govorimo o kanalima plasmana. Elektronska trgovina jeste dobar put jer će to do 2025. biti dominantan način prodaje i za naše preduzetnike je važno da se nađu na onlajn platformama zbog čega smo na našim konkursima bili usmereni na podršku razvoju znanja i veština u oblasti IT – rekla je Matić.

Na skupu je istaknuto da za podršku starim zanatima nova Vlada može da uradi veliki posao – Ministarstvo privrede da donese zakon o zanatstvu, Ministarstvo rada da podrži zanate kroz javne radove, a Ministarstvo spoljnih poslova da rukotvorine uključi u protokolarne poklone.

- Neophodno je doneti zakon koji će urediti oblast starih zanata posebno u oblasti podrške koju država mora da daje osobama koji se njima bave jer tu nije reč o industriji. Takođe, Zakon o kulturnom nasleđu može da se izmeni u delu koji bi propisao razvoj registra starih zanatlija. Tu očekujemo pomoć i saradnju i sa udruženjima kao što je Etno mreža – rekao je pomoćnik ministra za kulturu i informisanje Dejan Masliković.

Savetnica predsednice Vlade Srbije i predsednica Saveta za kreativne industrije Ana Ilić naglasila je da postoji puno potencijala da se povežu stari zanati i kreativne industrije pre svega kroz umrežavanje i komunikaciju, da se mapiraju ljudi koji proizvode rukotvorine, a koje mogu da koriste ljudi iz kreativnih industrija, kao inspiraciju, ali i za dalji plasman.

Okrugli sto je organizovan kao završni skup u okviru projekata Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija na temu digitalne pismenosti i onlajn poslovanja, kao i Ministarstva kulture i informisanja o nematerijalnom nasleđu, koje realizuje Etno mreža.
Sertifikati za uspešno završene obuke

Na skupu su dodeljeni sertifikati za uspešno završene obuke u oblasti onlajn poslovanja u okviru projekta Ministarstva trgovine. Priznanja su, kako je saopštio NALED, dobila udruženja i individualni proizvođači - „Etnodom Gorocvet“ Inđija, „Panonke“ Pančevo, Bela Palanka „Miris zavičaja“ Bela Palanka, „Kreativna vizija“ Loznica, „Pazarski bazar rukotvorina“ Novi Pazar, Udruženje „Stratimirov zapis“ Čačak, Marija Paunović Čontoš preduzetnička radnja „Razbojnik“, Katarina Mandić iz Pančeva, Udruženje invalida rada Šabac i Sofija Arsić za autorski atelje Arsić.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem